Dvostruki aršini Zaštitnice: Ćirović se žali dok budžet gubi milione

Bojana Ćirović, Zastitnica imovinsko-pravnih interesa, odlučila je da uloži ustavnu žalbu u slučaju 'Udar', pokušavajući da ospori već utvrđenu sudsku praksu koja obavezuje državu da isplati naknadu štete. U žalbi, koju je imala uvid TVPG, Ćirović se poziva na povredu prava na pravično suđenje i prava na imovinu, tvrdeći da su redovni sudovi pogrešno ocijenili pravnu situaciju u ovom slučaju.

Međutim, činjenica da su Osnovni i Viši sud već donijeli više ujednačenih i pravosnažnih presuda, u kojima se jasno konstatira odgovornost države zbog propusta da reaguje na sadržaj koji je vređao čast i ugled građana, otvara pitanje svrhe ovog poteza. Posebno u kontekstu nedavne krivične prijave koju je protiv Ćirović podnijela bivša ministarka Vesna Bratić. Dok Zastitnica pokazuje visok stepen 'pravne revnosti' u pokušaju da ospori presude i izbegne isplatu odštete, u prijavi Bratić se navodi da je država godinama unazad gubila sporove koje je upravo kancelarija Zastitnice vodila, i to u situacijama kada je ishod bio unaprijed poznat.

Prema navodima te prijave, postojala je stabilna i ujednačena sudska praksa u korist zaposlenih u sektoru bezbjednosti, potvrđena i od strane Vrhovnog suda. Uprkos tome, sporovi su nastavljani, čime su troškovi rasli iz mjeseca u mjesec, uključujući kamate, sudske i advokatske troškove, dostižući, kako se navodi, i preko milion evra na mjesečnom nivou. Umjesto da u tim slučajevima prekine praksu vođenja unaprijed izgubljenih sporova i zaštiti budžet, Zastitnica, kako se tvrdi, nije preduzimala ni osnovne korake, poput pokretanja regresnih postupaka protiv odgovornih lica.

Zato se nameće pitanje, zašto se pravna borba vodi onda kada država treba da isplati građanima naknadu zbog sopstvenih propusta, a izostaje onda kada je potrebno spriječiti očiglednu štetu po budžet. Slučaj 'Udar' dodatno je specifičan jer su sudovi već utvrdili da je riječ o portalu koji je objavljivao neutemeljene i uvredljive tvrdnje, te da je država propustila da reaguje i zaštiti prava građana. U takvim okolnostima, ustavna žalba djeluje kao pokušaj odlaganja odgovornosti, a ne njenog preispitivanja.

Odluka Ustavnog suda, pred kojim se sada nalazi ova žalba, biće važan test, ne samo za konkretan slučaj, već i za pitanje da li će se tolerisati selektivno postupanje u zaštiti interesa države.