Starmerov "reset" bregzita bez rezultata

Britanski premijer Kir Starmer je nakon skoro dvije godine na vlasti konačno iznio stav o bregzitu, jednom od najvažnijih pitanja savremene britanske politike. U svjetlu stagnacije ekonomije i energetske krize izazvane ratom u Iranu, Starmer se okrenuo ka Briselu, naglašavajući da je bregzit nanio veliku štetu britanskoj ekonomiji. On je obećao da će Britanija biti 'ambicioznija' u produbljivanju veza s EU, ističući da su koristi od takvih veza prevelike da bi se ignorisale.

Međutim, diplomate i analitičari su skeptični, smatrajući da je Starmer možda propustio priliku za značajan zaokret prema Evropi. Vrijeme za pregovore ističe, a rezultati njegovih napora ostaju skromni. Kako se bliži samit EU–UK u julu, zvaničnici EU sumnjaju u Starmerovu sposobnost da postigne značajne promjene, dok se njegovo približavanje Evropi tumači kao taktički potez da umiri rastuće nezadovoljstvo u njegovoj stranci.

Starmerova vlada planira paket mjera koji bi mogao povećati britanski BDP za svega 0,3 odsto u narednih petnaest godina, uključujući sporazum o uklanjanju kontrola na izvoz hrane i pića. Ipak, sporazum o mobilnosti mladih, koji bi omogućio osobama od 18 do 30 godina da žive i rade u EU ili UK do tri godine, još nije postignut. Industrijske grupe pozdravljaju napredak, ali ističu da to predstavlja samo mali dio gubitaka koje je bregzit izazvao.

Starmerova vlada odbacuje ideju produbljivanja institucionalnih veza s EU, što uključuje formiranje carinske unije ili ponovo pristupanje jedinstvenom tržištu. Odbor za spoljne poslove britanskog parlamenta kritikuje nedostatak pravca i jasnoće u 'resetovanju' odnosa, ukazujući na napetost između tvrdnje da 'bregzit košta osam odsto BDP-a' i ideje o 'resetu' koji neće mnogo promijeniti.

Zvaničnici iz Velike Britanije i EU priznaju da su prvi mjeseci pregovora oslabilo povjerenje na obje strane. Laburisti su se nadali brzom uspjehu, ali su njihovi zahtjevi često odbijani. Takođe, odbijen je zahtjev za pristupom muzičarima i profesionalcima u EU na nivou prije bregzita. Prema riječima izvora iz Brisela, laburisti su bili naivni u očekivanju da će im se pregovori olakšati samo zato što nisu konzervativci.

U međuvremenu, Britanija se nada da će samit u julu donijeti sporazum koji bi uključivao ukidanje pojedinih graničnih kontrola. Ipak, takvi dogovori su daleko od sigurnih, s obzirom na to da bi zahtijevali automatsko praćenje pravila EU, što može izazvati otpor među konzervativcima i Reform UK, koji optužuju laburiste da 'prodaju' zemlju Briselu.

Kako laburisti posrću pod teretom skandala, jača konsenzus da bi ambiciozniji pristup Evropi mogao donijeti glasove. Ipak, analitičari upozoravaju da bi to moglo ugroziti postojeće trgovinske sporazume. Prema istraživanjima, podrška za ponovni ulazak u EU raste među biračima, dok se politička volja za promjenama čini slabom. Bivši britanski ambasador pri EU, ser Ivan Rodžers, postavlja pitanje da li je Velika Britanija spremna da preispita svoje crvene linije kako bi postigla ambiciozniji pristup.