Novi Zakon o kulturi donijeće savremeniji i transparentniji sistem u Crnoj Gori

Novi Zakon o kulturi trebalo bi da uspostavi savremeniji, jasniji i transparentniji sistem u oblasti kulture u Crnoj Gori, kroz proširenje javnog interesa, novi model upravljanja ustanovama kulture, preciznije procedure javnih konkursa, kao i snažnije prepoznavanje udruženja u kulturi, samostalnih umjetnika i kulturnih i kreativnih industrija.

To je poručeno na okruglom stolu o tekstu Nacrta Zakona o kulturi, koji je organizovalo Ministarsvo kulture i medija na Cetinju. Državni sekretar Ministarstva kulture i medija Miloš Nenezić poručio je da okrugli predstavlja priliku da Ministarstvo kroz otvoren dijalog sa stručnom i zainteresovanom javnošću sagleda predložena rješenja, čuje sugestije i komentare i dodatno unaprijedi normativni okvir u oblasti kulture.

On je ocijenio da je važeći Zakon o kulturi imao značajnu ulogu u razvoju kulturnog sistema Crne Gore i uspostavljanju normativnog okvira kulturne politike, ali da je njegova višegodišnja primjena pokazala potrebu za sveobuhvatnim unapređenjem. Prema riječima Nenezića, zakon je potrebno prilagoditi promjenama koje su se u međuvremenu dogodile u društvu i kulturnom sektoru.

Podsjetio je da su tokom prethodnog perioda doneseni posebni zakoni kojima su uređene pojedine oblasti kulture, među kojima su bibliotečka i muzejska djelatnost, kinematografija i pozorišna djelatnost. „Istovremeno su se razvili novi oblici kulturnog djelovanja, kulturne i kreativne industrije, digitalni sadržaji i nove tehnologije, a mijenjale su se i potrebe umjetnika, stručnjaka, ustanova kulture i publike.

Osnovni cilj izrade novog Zakona o kulturi bio je da se uspostavi savremeniji, jasniji, funkcionalniji i transparentniji sistemski okvir za oblast kulture u Crnoj Gori“, kazao je Nenezić. On je istakao da kvalitet zakonskog rješenja ne zavisi isključivo od rada institucija i naglasio značaj učešća kulturnog sektora u javnoj raspravi.

„Cilj je da se kroz dijalog sagleda da li predložena rješenja odgovaraju stvarnim potrebama kulturnog sektora i da se kroz konstruktivne predloge dođe do što kvalitetnijeg zakonskog teksta“, rekao je Nenezić. Nenezić je kazao da je javna rasprava o Nacrtu zakona o kulturi počela 4. avgusta 2026. godine, a da je kao datum njenog završetka naveden 14. septembar, dodajući da će biti razmotrena i mogućnost eventualnog produženja njenog trajanja.

Pozvao je predstavnike kulturnog sektora i druge zainteresovane učesnike da otvoreno iznesu stavove, sugestije i predloge. Načelnica u Direktoratu za kulturno-umjetničko stvaralaštvo, Aleksandra Popović, podsjetila je da je proces pripreme zakonskih izmjena počeo još 2024. godine, kada su, u okviru istraživanja stanja kulture u Crnoj Gori, u proces bili uključeni akteri iz oblasti kulture.

Pojasnila je da su kao rezultat tog rada nastale smjernice za inoviranje Zakona o kulturi, koje je Vlada usvojila u oktobru 2025. godine, navodeći da je proces obuhvatio i analizu uporednog zakonodavstva, istraživanje stanja u kulturi i preporuke o tome šta bi trebalo mijenjati u zakonu.

Predstavila je izmjene predviđene Nacrtom zakona, koje su usmjerene na unapređenje postojećeg sistema kulture i njegovo usklađivanje sa savremenim potrebama kulturnog sektora. Popović je istakla da je poseban akcenat stavljen na participativnost, inkluzivnost, digitalizaciju, inovacije, mobilnost umjetnika i stručnjaka, međunarodnu saradnju, razvoj kulturnih i kreativnih industrija i veću dostupnost kulturnih sadržaja.

Izmjene obuhvataju i proširenje javnog interesa u kulturi, unapređenje upravljanja i profesionalizaciju rada ustanova kulture, preciznije uređivanje statusa samostalnih umjetnika, stručnjaka i udruženja u kulturi, kao i unapređenje sistema finansiranja kroz transparentnije i efikasnije javne konkurse i različite oblike podrške razvoju kulture, dodala je ona.

V.D. sekretarke Ministarstva kulture i medija Marija Tomović kazala je da je namjera prilikom izrade Nacrta bila da se, na osnovu uporednih iskustava iz regiona, pronađe način za snažnije uključivanje nezavisne kulturne scene u sistem.

„Predloženo rješenje predviđa mogućnost da nevladine organizacije kojima je kultura pretežna djelatnost nastave da djeluju kao NVO, ali da se, pod posebnim uslovima, registruju i kao udruženja u kulturi i na taj način učestvuju na konkursima Ministarstva“, pojasnila je Tomović.

Iz Ministarstva je naglašeno da predloženi model predstavlja pokušaj uspostavljanja odgovarajućeg modela njenog finansiranja u okviru postojećeg pravnog sistema. Precizni uslovi za registraciju udruženja u kulturi trebalo bi da budu uređeni podzakonskim aktima, dok će konačno rješenje zavisiti i od usaglašavanja sa nadležnim organima.

Predstavnici civilnog sektora ukazali su da bi trebalo dodatno precizirati mogućnost učešća nevladinih organizacija na konkursima, kao i kriterijume finansiranja, kako bi kvalitet programa i njihov doprinos javnom interesu imali ključnu ulogu pri odlučivanju. Pokrenuta su i pitanja višegodišnjih programa, transparentnijeg bodovanja projekata i jasnijeg obrazlaganja odluka komisija.

Istaknuto je i da Ministarstvo učesnike javne rasprave vidi kao partnere u procesu pripreme zakona i da je cilj da se kroz predloge različitih aktera dođe do najboljih mogućih zakonskih rješenja. Tokom rasprave otvoreno je i pitanje položaja samostalnih umjetnika, razgovarano je i o finansiranju kulturnih programa, odnosu projektnog i programskog finansiranja, kulturnim i kreativnim industrijama, kao i potrebi da konkursne procedure budu što jasnije i transparentnije.

Ministarstvo je poručilo da će dostavljene sugestije dodatno razmotriti, uključujući uporedna iskustva i dobre evropske prakse. U diskusiji je posebno naglašeno da strateško planiranje ostaje važan instrument razvoja kulturne politike, iako odredbe o Nacionalnom programu razvoja kulture nijesu dio Nacrta zakona.

Predstavnici Ministarstva pojasnili su da je ovakvo rješenje rezultat usklađivanja sa postojećim sistemom strateškog planiranja i važećim propisima, koji definišu način izrade, usklađivanja i sprovođenja strateških dokumenata. Zaključeno je da će primjedbe i sugestije iz javne rasprave biti predmet daljeg razmatranja, sa ciljem da konačni tekst zakona bude rezultat što šireg dijaloga sa umjetnicima, stručnjacima, ustanovama, strukovnim udruženjima i civilnim sektorom.

Najavljeno je i da će javna rasprava najvjerovatnije biti produžena za oko 15 dana kako bi zainteresovani imali dodatni prostor za dostavljanje primjedbi i sugestija. Zainteresovani subjekti svoje komentare, predloge i sugestije na Nacrt Zakona o kulturi, mogu dostaviti Ministarstvu kulture i medija, na adresu: Njegoševa, broj 83, 81250 Cetinje, (sa naznakom „Primjedbe, predlozi i sugestije na Nacrt Zakona o kulturi“) - putem pošte ili direktno na pisarnicu Ministarstva kulture i medija (svakog radnog dana od 09.00h do 11.00h i od 12.00h do 14.00h) i na e-mail adrese: [email protected] i [email protected]