Istraživanje: Skoro 70 odsto Amerikanaca nezadovoljno školskim sistemom

Zadovoljstvo Amerikanaca kvalitetom obrazovanja u SAD, od predškolskog uzrasta do kraja srednje škole, palo je na najniži nivo, usljed sve većih političkih podjela i zabrinutosti da škole ne pripremaju djecu za dalje obrazovanje i buduće poslove.

Prema anketi sprovedenoj u avgustu, koju su objavili Galup (Gallup) i Fondacija porodice Volton (Walton Family Foundation), samo 32 odsto odraslih Amerikanaca izjavljuje da je „u potpunosti“ ili „djelimično“ zadovoljno školskim sistemom SAD. To predstavlja pad od 11 procentnih poena u odnosu na prethodne dvije godine i najniži nivo zabilježen otkako je Galup počeo da sprovodi istraživanja o ovoj temi prije 27 godina.

Istovremeno, nezadovoljstvo među Amerikancima poraslo je na čak 67 odsto. Stručnjaci za obrazovanje ocjenjuju da su ovi nalazi veoma zabrinjavajući, ali ne i iznenađujući. Taj pad uglavnom proizilazi iz stavova demokrata, među kojima je nivo zadovoljstva opao za oko 19 procentnih poena od početka drugog mandata predsjednika Donalda Trampa 2025. godine. Čini se da je opalo i zadovoljstvo nezavisnih glasača, za oko 10 poena u odnosu na 2024. godinu, dok se i među republikancima koji su zadovoljni školskim sistemom takođe bilježi blag pad, za oko šest poena.

Trampova administracija je doprinijela narušavanju povjerenja tako što je škole prikazivala kao poprišta političkih sukoba, pokretala pitanja o tome šta bi nastavnicima trebalo da bude dozvoljeno da govore u učionici, te preduzimala korake ka ukidanju programa za podsticanje različitosti i rasformiranju Ministarstva prosvjete, izjavio je direktor Centra za obrazovnu politiku na Univerzitetu Masačusets u Amherstu, Džek Šnajder. „Zastrašujuće je. Nalazimo se na pragu raspada sistema javnog obrazovanja kakvo smo do sada poznavali“, rekao je Šnajder.

Demokrate su, kako je naveo, takođe posebno zabrinute zbog Trampovog programa izbora škole, koji predviđa korišćenje stipendija finansiranih novcem poreskih obveznika za plaćanje školarine u privatnim školama. Ipak, politika nije jedino objašnjenje za nezadovoljstvo. Istraživanja Galupa pokazuju da je povjerenje javnosti u škole generalno opalo nakon što je pandemija koronavirusa dovela do zatvaranja učionica, što je pogoršalo pad akademskih postignuća, probleme sa mentalnim zdravljem i druge poteškoće.

Naslovi u medijima izvještavaju o padu rezultata na testovima na nacionalnom nivou, naročito u vještini čitanja, što ukazuje na to da škole imaju poteškoća da se oporave nakon najnižih rezultata zabilježenih tokom pandemije. "Suočavamo se sa nizom loših vijesti o rezultatima testova i drugim društvenim trendovima koji bi mogli biti uzrok ove situacije", rekla je profesorka političkih nauka na Državnom univerzitetu Mičigena, Sara Rekou. Ona je dodala da se "vode brojne rasprave i debate, kao i da se mnogo govori i o ulozi tehnologije i vještačke inteligencije u obrazovanju". U posljednje vrijeme, pitanje vremena koje djeca provode pred ekranima tokom nastave dominira u vijestima o obrazovanju, kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou.