Izrada novog Prostornog plana opštine Tivat do 2040. godine počela

Izrada novog Prostornog plana opštine Tivat – PUP, koji će biti ključni razvojni dokument za period do 2040. godine, zvanično je počela fazom prethodnog učešća javnosti. Građani i zainteresovana javnost imaju priliku da dostave svoje zahtjeve, prijedloge, mišljenja i sugestije, dok će u narednoj fazi planer i stručni tim obići sve mjesne zajednice i razgovarati sa građanima o budućem razvoju njihovih naselja, rekao je potpredsjednik opštine, Jovan Brinić.

Brinić je ocijenio da je riječ o jednom od najvažnijih dokumenata koji se radi za Tivat, imajući u vidu njegov dugoročni karakter. „Konačno smo u situaciji da radimo novi Prostorni plan, u saradnji sa Agencijom za planiranje prostora Crne Gore, na osnovu potpisanog sporazuma. Počeli su prvi koraci u izradi plana, a to je prethodno učešće građana, kroz koje pokušavamo da dobijemo inpute i informacije kako naši sugrađani vide razvoj Tivta u budućem periodu jer se donosi za značajan vremenski period, sa rokom važenja do 2040. godine“, istakao je Brinić.

On je pozvao građane da se aktivno uključe u proces. „Želimo da proces bude transparentan i da što veći broj građana učestvuje“. Planeri će obići sve mjesne zajednice. Prema njegovim riječima, jedan od važnih ciljeva novog pristupa jeste da se planska rješenja ne kreiraju isključivo iz kancelarije, već na osnovu stvarnog stanja na terenu i neposredne komunikacije sa građanima.

„Planerka sa svojim timom će posjetiti sve mjesne zajednice u opštini Tivat. Posebno će razgovarati sa rukovodstvima mjesnih zajednica i građanima. To će biti prilika i da građani dobiju dodatna objašnjenja o tome kako se vidi razvoj opštine i u kom pravcu će se raditi plan“, najavio je Brinić.

On ističe da bi trebalo da novi Prostorni plan odgovori na brojne probleme sa kojima se Tivat suočava, a među prioritetima su saobraćajna i komunalna infrastruktura, vodosnabdijevanje i upravljanje otpadom. Brinić je posebno izdvojio pitanje saobraćaja i mogućnost planiranja novih koridora koji bi doprinijeli rasterećenju postojećih saobraćajnica.

„Jedan od primjera je obilaznica Tivta, za koju su i ranije postojale određene ideje i projektna dokumentacija, ali su koridori u međuvremenu kompromitovani. Sada se traže nova rješenja. Ranije se razmišljalo o obilaznici sa četiri trake, ali se sada razmatra mogućnost da se ona svede na nivo magistrale sa dvije trake i da se sačuva slobodan koridor. To bi, uz bulevar koji se planira kao strateško rješenje, značajno doprinijelo smanjenju saobraćajnih gužvi kroz Tivat“, kazao je on.

Jedno od važnih pitanja biće i obezbjeđivanje dodatnih kapaciteta za vodosnabdijevanje. „Razmišljamo o tome da se planiraju dodatni rezervoari za vodu, kako bismo u slučaju problema u isporuci ili servisiranja regionalnog vodovodnog sistema imali određene rezerve. To je posebno važno jer je Tivat veoma zavisan od regionalnog vodovoda“, istakao je Brinić.

Kada je riječ o komunalnoj infrastrukturi, Prostornim planom bi trebalo strateški sagledati i pitanja upravljanja otpadom, uključujući pretovarnu stanicu i reciklažno dvorište. Cilj je plan koji će služiti javnom interesu, ističe i posebno naglašava da se, pored velikih infrastrukturnih i razvojnih projekata, mora voditi računa i o potrebama građana.

„Kada govorimo o strateškim stvarima razvoja grada, ne smijemo zaboraviti ni naše sugrađane i njihove pojedinačne interese. Naravno, neće sve moći biti riješeno, ali moramo imati poseban senzibilitet. Tivat je opština koja se razvija i nalazi se u ekspanziji, pa je važno voditi računa i o pojedinačnim zahtjevima građana. Cilj je da dobijemo plan za sve“, poručio je Brinić.

Novi planski dokument trebalo bi da riješi i određene probleme koji su nastali zbog neusaglašenosti ranijih planskih dokumenata. „Dešava se da između dva planska dokumenta imamo saobraćajnicu koju želimo da povežemo sa drugim dijelom naselja, ali da se ta dva plana ne poklapaju. Imamo dio ulice u jednom planu, dok je njen nastavak u drugom planu označen kao zelena površina. Takvih situacija na terenu ima mnogo i one se moraju riješiti kako bismo mogli da realizujemo kvalitetna rješenja“, naveo je Brinić.

On smatra da je upravo nedostatak adekvatne planske dokumentacije jedan od razloga zbog kojih je dolazilo do nelegalne gradnje, prekomjerne izgrađenosti i ugrožavanja javnih prostora. „Najveći problem zbog kojeg dolazi do nelegalne i prekomjerne gradnje jeste upravo nepostojanje adekvatnog plana. Svaki plan uređuje prostor. Nepostojanje plana, zajedno sa nedovoljnom kontrolom i drugim problemima, dovelo je do situacija kojima danas svjedočimo. Prostorni plan koji se radi na pravi i inkluzivan način treba da riješi takve probleme i spriječi nastanak novih“, ocijenio je Brinić.

Istovremeno, kako dodaje, planiranje mora uzeti u obzir i potrebe stanovništva, posebno kada je riječ o rješavanju stambenih pitanja i razvoju naselja. „Svaki prostorni plan podrazumijeva određeni stepen proširenja naseljenih zona, ali i razvojne, turističke i druge zone koje prate razvoj opštine. Potrebno je pronaći realan balans između javnog interesa, razvoja i potreba građana“, istakao je Brinić.

Poseban izazov predstavlja zaštita prirode i kulturne baštine. „Poseban izazov u izradi plana predstavljaće usklađivanje razvoja sa zaštitom prirodnih i kulturnih vrijednosti. Dodatnu složenost procesu daje zakonski okvir koji se odnosi na zaštitu područja pod UNESCO zaštitom, kao i obaveza izrade studije zaštite kulturnih dobara. Brinić ističe da će Opština nastojati da proces vodi u stalnoj saradnji sa nadležnim institucijama.

„Mi ćemo paralelno sarađivati sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara i nećemo dozvoliti prostor za bilo kakve propuste. Moramo izvršiti određeni pritisak u smislu ubrzanja procesa, jer nas je iskustvo naučilo da nepostojanje planova dovodi do još veće uzurpacije i zloupotrebe prostora“, kazao je Brinić.

Jedno od pitanja na koje će novi plan morati da odgovori jeste kako uskladiti razvoj turizma i stanovanja sa zaštitom prirode, obale i identiteta Tivta. Poseban potencijal, kako je istaknuto, predstavljaju ambijentalne cjeline, kojih na području opštine ima 15. „Imamo 15 ambijentalnih cjelina koje treba maksimalno valorizovati, jer je to nešto izvorno naše i bilo bi vrijeme da se konačno na pravi način valorizuje. Akcenat već stavljamo na to u razgovorima sa planerom“. On je najavio i mogućnost studijske posjete Toskani, kako bi se sagledali primjeri dobre prakse u zaštiti i valorizaciji ambijentalnih cjelina.

Izrada novog PUP-a prilika je da se dugoročno definiše razvoj grada, ali i da se konačno usklade planska dokumentacija i potrebe stanovnika, poručio je Brinić. On je kazao da na području Tivta postoje brojni dijelovi grada koji nemaju adekvatnu infrastrukturu, navodeći kao primjer Lepetane, kao i neki drugi dijelovi opštine, gdje je potrebno unaprijediti pristupne puteve i saobraćajnice, ali i obezbijediti bolju povezanost sa infrastrukturnim i drugim objektima. To će se posebno precizirati obilaskom MZ.

Govoreći o mogućnosti prekomjerne izgradnje turističkih i stambenih kompleksa, Brinić je istakao da će se morati voditi računa o osnovnim djelatnostima, turizmu i zakonskim ograničenjima. Prema njegovim riječima, planer i stručni tim koji radi na planu moraće da poštuju važeću regulativu i pravila koja se odnose na gradnju u priobalnom području.

Posebno važnim ocijenio je usklađivanje planova različitog nivoa. Kako je naveo, Agencija za planiranje prostora Crne Gore dobila je zadatak da radi izmjene i dopune plana posebne namjene za obalno područje, zbog čega je, smatra Brinić, važno da se PUP Tivta uskladi sa planskim dokumentima višeg reda. „Izuzetno je važno da mi imamo usklađene planove višeg i nižeg reda“, kazao je dodajući da bi činjenica da ista agencija radi više planskih dokumenata trebalo da omogući bolju povezanost i kontinuitet u planiranju prostora.

Jedan od ključnih izazova biće i rješavanje saobraćajne infrastrukture. Brinić je ukazao na probleme koji su se u prošlosti javljali kada su različiti detaljni planovi međusobno bili neusaglašeni, što je, kako je naveo, dovodilo do nelogičnih rješenja na terenu. Kao primjer je pomenuo planiranje širokih saobraćajnica i trotoara na mjestima gdje za njima nema realne potrebe, uz istovremeno oduzimanje dijela privatnih parcela.

Nova planska dokumentacija trebalo bi, prema njegovim riječima, da bude realnija i bolje prilagođena stvarnim potrebama prostora. Poseban problem predstavlja i nedostatak parkinga. Brinić je upozorio da su u pojedinim slučajevima prostori prvobitno planirani za garaže i parkinge prenamjenjivani u stambene ili druge objekte, dok su automobili završavali na ulicama. Zbog toga se razmatra mogućnost izgradnje spratnih garaža na više lokacija, a PUP bi trebalo da pokaže gdje bi takva rješenja bila najefikasnija.

Kada je riječ o bespravnim objektima i njihovom odnosu prema novom planu, Brinić je kazao da će se to pitanje rješavati u okviru Zakona o legalizaciji, dok bi eventualne izmjene planskih rješenja mogle omogućiti rješavanje pojedinih situacija. Ipak, objekti koji se nalaze na trasama infrastrukture ili saobraćajnica, odnosno na prostorima gdje legalizacija nije moguća, ostaju posebno pitanje. Potpredsjednik opštine je naglasio da je proces izrade PUP-a tek na početku i da će stručni tim imati zadatak da, na osnovu analiza i studija, ponudi najbolja rješenja.

U tom procesu, kako je naveo, Opština će planeru staviti na raspolaganje i ranije urađene saobraćajne studije, uključujući analize rađene u saradnji sa Saobraćajnim fakultetom iz Beograda. Važan segment cijelog procesa biće i učešće javnosti. Građani će imati više prilika da iznesu svoje stavove – od obilazaka mjesnih zajednica do javne rasprave o nacrtu plana. Nakon izrade nacrta, građani će moći da daju primjedbe i traže dodatna objašnjenja.