Crna Gora pred demografskom krizom: Odlazak mladih i smanjenje stanovništva

Crna Gora se suočava sa ozbiljnom demografskom krizom, pri čemu sjever zemlje postaje sve prazniji. Ovo nije rezultat želje građana da napuste manje sredine, već očekivane koristi od preseljenja.

Miroslav Doderović, demograf, naglašava da se uz pad nataliteta i starenje stanovništva, sve evropske zemlje suočavaju sa sličnim izazovima, a demografski trendovi zavise od niza društvenih okolnosti.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u krizu koja se ne ogleda samo u padu broja stanovnika, već i u nepovoljnoj starosnoj strukturi i odlasku mladih. Mileva Brajušković-Popović, generalna direktorica Direktorata za demografiju, dodaje da su pojedine opštine zabilježile kontinuirani pad broja stanovnika, a situacija u školama i zdravstvenim uslugama postaje alarmantna.

Prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), prirodni priraštaj za 2025. godinu iznosi 512, dok je u sjevernom regionu negativan i iznosi -474. U Pljevljima, broj umrlih (374) je više nego duplo veći od broja rođenih (156), dok Bijelo Polje bilježi negativan priraštaj od -107. Nikšić, uprkos broju rođenih (695), ima veću smrtnost (772), završavajući godinu u minusu od -77.

Doderović ističe da odlazak mladih u dvadesetim i tridesetim godinama ima ozbiljne posljedice po društvo. Sa popisom iz 2023. godine evidentirano je 44.017 crnogorskih državljana koji rade ili školuju se u inostranstvu, što ukazuje na značajan obim iseljavanja.

Iseljavanje radno sposobnog stanovništva predstavlja veći neposredni ekonomski problem, dok nizak natalitet predstavlja dugoročnu prijetnju. Doderović objašnjava da odlazak mladih smanjuje broj potencijalnih roditelja, a time i broj novorođene djece.

Mileva Brajušković-Popović smatra da demografska situacija na sjeveru nije samo regionalni, već i razvojni izazov. Sjever obuhvata više od polovine teritorije Crne Gore, a na tom prostoru živi svega oko četvrtine ukupnog stanovništva.

Ona dodaje da su mjere potrebne za rešavanje ovih problema i da se ne može očekivati brzi rezultat bez dugoročnog i sistemskog pristupa. Savjet za demografiju već koordinira rad više resora, a priprema se i Međuresorni program demografske revitalizacije sjevera.

Cilj je povezati demografsku politiku sa razvojnim politikama i obezbijediti bolje uslove za mlade porodice. Mjere uključuju lakše rješavanje stambenog pitanja, unapređenje dostupnosti usluga za djecu i stvaranje boljih uslova za zapošljavanje mladih ljudi.