Spomenik na Pobrežju mora biti dostupan svima

Kancelarija za ljudska prava uputila je inicijativu da spomen-park civilnim žrtvama ratova postane pristupačan osobama s invaliditetom.

5
Spomenik na Pobrežju mora biti dostupan svima

Kancelarija za ljudska prava Službe gradonačelnika uputila je Ministarstvu za ljudska i manjinska prava inicijativu da se spomen-park svim civilnim žrtvama ratova učini pristupačnim za osobe s invaliditetom.

Spomen-park žrtvama ratova od 1991. otvoren je 2011. godine. Nepristupačnost spomen-obilježja ozbiljan je parametar isključenja osoba s invaliditetom i značajan propust, jer Spomenik svim žrtvama civilnog rata na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine, u Podgorici, nije pristupačan. To, pored ostalog, navode iz Kancelarije za ljudska prava Službe Gradonačelnika Saše Mujovića u inicijativi koju su uputili Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.

U inicijativi se ukazuje da spomenik na Pobrežju nije pristupačan osobama koje koriste kolica, niti zadovoljava ostale elemente pristupačnosti za osobe s različitim vrstama invaliditeta. “Prilikom njegove izgradnje nije se obraćala pažnja na perspektivu pristupačnosti, što se može razumjeti u tadašnjem ukupnom kontekstu i otporima u javnosti da se takav spomenik uopšte i podigne u Podgorici”, stoji u inicijativi. Osobe s invaliditetom zaslužuju da s ostatkom javnosti ravnopravno učestvuju i doprinose procesu suočavanja s prošlošću, kao i u konkretnim aktivnostima sjećanja na nevine žrtve.

Iz Kancelarije za ljudska prava Službe Gradonačelnika predložili su više rješenja kako bi se obezbijedila pristupačnost spomeniku. “Prije svega, treba razmotriti mogućnost izgradnje pomoćnog objekta rampe. Postavljanje takvog objekta je moguće na jednom od stepenišnih prilaza, s lijeve ili desne strane, centralnog prilaza shodno raspoloživom prostoru zbog odgovarajuće dužine pomoćnog objekta rampe sa povremenim podestima - odmorištima. Rampa treba imati i odgovarajuću ogradu, rukohvate i podlogu koja sprječava proklizavanje”, navodi se.

Osim osobama sa fizičkim invaliditetom, spomenik treba da bude pristupačan i osobama s oštećenjem vida. “Zato su nužna potrebna poboljšanja. Dakle, pored fizičke pristupačnosti, uz audio vodič, treba biti postavljena i opipljiva replika koju posjetioci mogu dodirnuti. Uz pomoć male replike, i audio deskripciju, pruža se mogućnost potpunijeg doživljaja i razumijevanja spomenika”, navode u inicijativi.

Spomen-park žrtvama ratova od 1991. otvoren je 2011. godine i time je obilježena 16. godišnjica masakra u Srebrenici. Izgradnju spomenika na Pobrežju finansirali su Vlada, odnosno Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Glavni grad. “Treba svi skupa da budemo ponosni što se u Crnoj Gori nalazi i prvi zvanični spomenik civilnim žrtvama rata na prostorima bivše Jugoslavije. Prilikom otvaranja, tadašnji premijer dr Igor Lukšić je rekao da ‘spomen-obilježje ne podsjeća samo na žrtve, već i na snagu društva da se suoči sa istinom’”, navodi se u inicijativi.

U Crnoj Gori, to je centralno mjesto obilježavanja sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. “Za brojne organizacije i pojedince iz civilnog društva, Spomen-park na Pobrežju je i mjesto memorijalizacije i drugih zločina na području bivše nam zajedničke države, što je ispravno i što jeste spomenička intencija. Nastavljajući s naporima u procesu implementacije Povelje o društvenoj koheziji Glavnog grada Podgorica, upućujemo inicijativu da razmotrite mogućnosti unapređenja pristupačnosti Spomenika svim civilnim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine”, stoji u inicijativi.

Kancelarija za ljudska prava Službe gradonačelnika nedavno je Upravi za zaštitu kulturnih dobara uputila inicijativu da razmotre mogućnost da se Spomenik partizanu borcu na brdu Gorica, u Podgorici, učini pristupačnijim. Takođe, naveli su da je spomenik “trenutno potpuno nepristupačan, bez obzira o kojem je invaliditetu riječ”. “Ovaj spomenik je simbol Glavnog grada i centralno mjesto obilježavanja najvažnijih državnih praznika”, stoji u inicijativi. Skupština Glavnog grada usvojila je krajem 2025. godine Povelju o društvenoj koheziji sa Planom implementacije. Povelja se zasniva na nekoliko načela, među kojima je i načelo ljudskih prava, jednakosti i nediskriminacije.

Komentari

Pročitaj još

Dječiji osmijesi na Đurđevom brdu

Manifestacija 'Muške rabote i ženske stvari' nastavljena je na Đurđevom brdu uz program za najmlađe i kulinarske specijalitete.

Dječiji osmijesi na Đurđevom brdu

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.