Nasipanje plaža u Herceg Novom

U Herceg Novom, pripreme za sezonu kupališta su u punom jeku, ali se pojavljuju pitanja o ekološkim posljedicama nasipanja plaža. Od skoro 150 zakupljenih plaža, samo devet je javnih, a većina zakupaca ulaže dodatna sredstva za sređivanje. Ovaj proces uključuje nasipanje pjeskom ili šljunkom, što izaziva debatu među stručnjacima.

Stručnjaci iz Instituta za biologiju mora i ekolozi ukazuju na to da je nasipanje štetno za biodiverzitet, dok zakupci plaža i JP Morsko dobro smatraju da to doprinosi turističkoj ponudi. Postavlja se pitanje koliko je plaža ove godine nasuto pjeskom i betonom, kao i koliko ih je ostalo prirodnih.

Novski portal je postavio niz pitanja JP Morsko dobro, ali su odgovori stigli tek nakon osam dana. U pismu se navodi da JP Morsko dobro ne vrši radove na nasipanju i da su korisnici odgovorni za održavanje plaža.

Milan Kovačević iz sektora za odnose sa javnošću JP Morsko dobro rekao je da korisnici plaža moraju pribaviti potrebne saglasnosti za radove, ali JP Morsko dobro ne ispituje sastav materijala koji se koristi za nasipanje. Takođe, upozorio je da ukoliko postoji sumnja u legalnost radova, nadležni inspekcijski organi bi trebali biti obaviješteni.

Osim toga, Kovačević smatra da bi pitanja o uticaju nasipanja na morski ekosistem trebala biti postavljena institucijama koje se bave zaštitom životne sredine. Ipak, kritičari smatraju da JP Morsko dobro treba preuzeti odgovornost za materijale koji se koriste.

Novski portal je takođe postavio pitanja drugim nadležnim institucijama, ali odgovori još uvijek nisu stigli. Erozija obale je realan problem, ali naučnici upozoravaju na zloupotrebu nasipanja pod izgovorom povećanja kapaciteta za turizam.

U međuvremenu, postavlja se pitanje bezbjednosti materijala koji se koristi za prihranjivanje plaža, jer mora biti prirodan i netoksičan kako bi se spriječila šteta po morski ekosistem.