Kandidati za novog katolikosa-patrijarha Gruzije

Gruzijska pravoslavna crkva je napravila značajan korak ka izboru svoga poglavara, katolikosa-patrijarha, pošto je sv. sinod završio svoju sjednicu na kojoj je tajnim glasanjem nominovao triprosopon: tri kandidata za upražnjeni patrijaršijski tron – objavljuju gruzijski mediji.

Na sjednici koja je održana prekjuče, 28. aprila, mitropolit Šio dobio je 20 glasova, a mitropolit Jov i mitropolit Grigorije po 7 glasova. Još dva kandidata, koji nijesu prošli, dobili su dva odnosno jedan glas. Time su izabrani kandidati koji će proći u završnu fazu izbornoga procesa.

Shodno ustavu Crkve Gruzije, konačan će izbor donijeti prošireni, pomjesni sabor, koji bi trebalo da se održi u Samebi, sabornoj crkvi sv. Trojice u Tbilisiju najkasnije do 17. maja 2026. godine. Da bi pobijedio, jedan od tri kandidata će morati da obezbijedi više od polovine glasova delegata.

Katolikos-patrijarh Gruzije Ilija II umro je 17. marta 2026, u 93. godini života. On je bio poglavar Crkve od 25. decembra 1977. godine, dok je Gruzija bila republika u SSSR-u. Objavljeni su dokazi da je bio saradnik KGB-a.

Glavni favorit za novoga katolikosa-patrijarha je mitropolit Šio Mudžiri, rođen 1969. godine. Prekretnica u njegovoj karijeri dogodila se 23. novembra 2017. godine, kada ga je patrijarh Ilija II neočekivano imenovao za svoga mjestobjustitelja, jednu vrstu zamjenika.

Pitanje stupanja u kanonsko i liturgijsko jedinstvo sa Pravoslavnom crkvom Ukrajine je od najočiglednijih za Gruzijsku crkvu. Nakon što je Vaseljenska patrijaršija odobrila tomos o ukrajinskoj autokefaliji u januaru 2019. godine, mitropolit Šio je iznio zvanični, rezervisani stav gruzijskoga sinoda: „Pregledaćemo tekst tomosa i odluka će, naravno, uslijediti”. Treba napomenuti da o tome još nije donijeta nikakva odluka.

Ceremonijalom sahrane prethodnog patrijarha-katolikosa Ilije II, 22. marta u Tbilisiju, načalstvovao je vaseljenski patrijarh Vartolomej, uz sasluženje članova sv. sinoda Gruzijske pravoslavne crkve. Mjestobjustitelj trona Gruzije, mitropolit Šio Mudžiri, tokom ceremonijala, obratio se Vartolomeju ovim riječima: „Vaša Svesvetosti, ne možemo a da ne primijetimo Vaše čudesno tople i snažne duhovne riječi i da Vam se zahvalimo. Vaša ljubav i poštovanje prema katolikosu-patrijarhu cijele Gruzije Iliji su široko poznati. U svome govoru ste pomenuli svoje učešće u priznavanju autokefalije Gruzijske pravoslavne crkve. I, naravno, gruzijski narod i Crkva Gruzije nikada neće zaboraviti ovaj veliki doprinos i Vaše učešće. Još jednom Vam se zahvaljujem na tome”.

Međutim, vjerski portal „Orthodox Times”, blizak Vaseljenskoj patrijaršiji, piše: „Rusija, što nije iznenađujuće, nastoji da igra ulogu u sukcesiji. Štoviše, vlada ove zemlje izrazila je svoju sklonost ka Ilijinom nasljedniku. Ta sklonost je mitropolit senakijsko-čhorocki Šio. Pokojni je patrijarh-katolikos imenovao Šia za mjestobljustitelja 2017. godine; a cinici se sjećaju da je ova odluka donijeta samo nekoliko dana nakon posjete Tbilisiju Ilariona Alfejeva iz Moskovske patrijaršije”.

Crkva Gruzije, sa preko 3 miliona sljedbenika u zemlji, ima 49 eparhija u zemlji i inostranstvu, od kojih su neke sada bez episkopa. „Antena M” je izvijestila da je predśednik vlade Gruzije Iraklije Kobahidze optužio opoziciju da je pokrenula „antikampanju protiv Gruzijske pravoslavne crkve” u vezi sa predstojecim izborom novoga katolikosa-patrijarha. Kobahidze je 28. novembra 2024. objavio da vlasti zemlje napuštaju pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji do 2028. godine, što je dovelo do nastavka protesta opozicije.

Ocjenjuje se da je Kobahidze uglavnom nominalna figura na čelu gruzijske vlade i u krajnjoj liniji je odgovoran – Bidzini Ivanišviliju (70), finansijeru premijerove stranke, milijarderu i oligarhu koji je široko priznat kao de facto vladar Gruzije. Od 2024. godine, oligarh Ivanišvili je sankcionisan od SAD i nekoliko zemalja Evropske unije „zbog podrivanja gruzijske demokratije – i unaprijeđenja interesa Ruske Federacije”.

Crkva Gruzije – koja se službeno samonaziva: Gruzijska apostolska autokefalna pravoslavna crkva – jedna je od najstarijih jurisdikcija. Prema predanju, korijeni hristijanizacije Iverije i Kolhide sežu do apostola Andreja u 1. vijeku nove ere, odnosno sv. Nine u 4. vijeku. Godine 1801, Kraljevinu Kartl-Kaheti (Istočna Gruzija) okupirala je i anektirala Ruska carevina. Do 1811. ruske su vlasti de facto autokefalni status Crkve Gruzije ukinule. Nakon svrgavanja Nikolaja II, cara Rusije 1917. godine, gruzijski su episkopi jednostrano obnovili autokefaliju svoje Crkve. Poslije invazije Crvene armije na Gruziju 1921. sovjetske vlasti su stotine tamošnjih hramova zatvorile, a mnogi gruzijski klirici su ubijeni. Staljin, etnički Gruzin, 1943. odlučio je da nezavisnost Gruzijske pravoslavne crkve prizna Ruska pravoslavna crkva. No, Gruzijska pravoslavna crkva je tek 1990. godine, uoči međunarodnoga priznanja državne nezavisnosti Gruzije, dobila kanonski tomos o obnovljenoj autokefaliji – od Vaseljenske patrijaršije.