Kneževć: Ustavne promjene djelo Ranka Krivokapića

Poslanici danas raspravljaju o izmjenama Ustava, čija je procedura jedna od najstrožih u regionu i podrazumijeva tri glasanja. Lider i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Kneževć izjavio je da su "Ustavne promjene djelo Ranka Krivokapića", opisujući ih kao "najantisrpskiji dokument u istoriji Crne Gore".

Kneževć je naglasio da dokument ne sadrži srpski jezik kao službeni, dvojnog državljanstva i trobojku kao narodnu zastavu. "Ni jedan srpski poslanik nije glasao za ovaj dokument 2007. godine. Danas, 20 godina nakon donošenja, parlamentarna većina pokušava da oživi politički lik Ranka Krivokapića", kazao je Kneževć, dodajući da se srpski narod proglašava genocidnim u parlamentu, dok se Srbija i SPC tretiraju kao okupatori.

On je izrazio zabrinutost zbog trenutne situacije, ističući da je neobično što je "nikad više Srba na pozicijama odlučivanja". "Izgleda da je u Crnoj Gori srpski ćutati, a što su fotelje veće, to više ćutite", poručio je Kneževć.

Poslanik Demokrata Albin Ćeman kazao je da je, nakon odluke Ustavnog suda, inicirao zakazivanje tematske sjednice o dodjeli stanova javnim funkcionerima. Elvir Zvrko iz DPS-a kritikovao je neodgovornost Vlade, posebno u zdravstvu i javnim finansijama, naglašavajući kašnjenje u imenovanjima i nedostatak fiskalne discipline.

Obradović iz NSD-a postavio je pitanje o ideologiji koja je poražena, dok je Božović iz SNP-a ukazao na potrebu razdvajanja izvršne i sudske vlasti. Tonći Janović iz PES-a pozvao je na odgovornost zbog mogućeg gubitka evropskih prilika.

Rasprava o izmjenama Ustava važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija. Ako se posao ne završi ubrzo, mogao bi značajno da ugrozi plan Vlade Milojka Spajića da zaključi sve pregovore do kraja godine. Izmjene su uslovljene jačanjem nezavisnosti pravosuđa i ukidanjem imuniteta članovima Vlade za krivična djela. Procedura za promjenu Ustava zahtijeva dvotrećinsku većinu, a potrebna su najmanje 54 glasa od 81 poslanika.

Ukoliko se promjene tiču ključnih odredbi Ustava, one moraju biti potvrđene na državnom referendumu, na kojem treba da glasa najmanje tri petine upisanih birača. Parlamentarna većina trenutno ima 47 poslanika, što znači da joj nedostaje najmanje sedam glasova za izmjene Ustava.