Beograd uzvraća zabranom ulaska Petru Komneniću na crnogorsku odluku

Beograd je zabranom ulaska Petru Komneniću uzvratio na crnogorsku odluku o Draganu J. Vučićeviću. Mjera koja u istu ravan stavlja istraživačko novinarstvo i tabloidnu kampanju otvara pitanje šire od jednog graničnog prelaza - koga crnogorska država zapravo kažnjava kad odgovara na strani uticaj, i zašto o tome ćuti.

Na odluku da mu je zabranjen ulazak u Srbiju, novinar i autor emisije „Načisto“ na Televiziji Vijesti Petar Komnenić saznao je u utorak, 30. juna, u trenutku kada je tu državu napuštao. Na granični prelaz sa Crnom Gorom ušao je bez slutnje: u Srbiju je, kako navodi, nesmetano ušao nekoliko dana ranije. Predao je dokumenta, a zatim vidio komešanje graničnih policajaca. Bili su, kaže, veoma ljubazni; oni su ga i nezvanično obavijestili da mu je ime u sistemu označeno „crvenom bojom“. Drame, po njegovim riječima, nije bilo. Zadržan je oko sat vremena, pretres je obavljen primjereno, i on nema primjedbi na postupanje policije.

Ono što opisuje kao tragično nije granica - nego ono što ta granica sada znači. „Ono što je tragično jeste da se ovom odlukom ono što radim maltene poistovjećuje s bestijalnim kampanjama beogradskog tabloida“, kazao je Komnenić Pobjedi.

Kontraindikovana kontramjera, kako je nazvao svoju zabranu, najavljena je kao dio odgovora Beograda na odluku crnogorskih vlasti da urednika i vlasnika tabloida Informer Dragana J. Vučićevića proglase nepoželjnim. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 26. juna, tokom obilaska saobraćajnice od Adrana do Preljine, zabranu Vučićeviću ocijenio kao „veliku grešku“ i zaprijetio recipročnim mjerama. „Ne smijete da kažnjavate ljude koji drugačije misle... Ja bih volio da oni isprave tu veliku grešku, inače ćemo da pristupimo recipročnim mjerama, a to može da pogodi crnogorske građane“, rekao je tada Vučić.

Na pitanje kome će mjere biti uvedene, odgovorio je da će to biti „mnogi koji su se bavili hibridnim ratovanjem protiv Srbije“, a onda vikendima „obilazili svoje stanove u Beogradu na vodi“. Vučić tada nije imenovao na koga će se mjere odnositi. Međutim, kada je najavljeni odgovor četiri dana kasnije dobio konkretan oblik, pogodio je uticajnog novinara Petra Komnenića, autora emisije koja godinama postavlja nezgodna pitanja nosiocima vlasti.

I upravo tu, po Komnenićevim riječima, leži izvrtanje logike. Jer ako je crnogorska odluka o Vučićeviću utemeljena na kontinuiranom vrijeđanju države i njenih građana, srbijanski odgovor ne pogađa nekoga ko čini isto, nego novinara čiji je posao suprotan. Ravnoteža je, tvrdi Komnenić, samo prividna.

Komnenić, međutim, ne štedi ni crnogorske institucije. Njegova kritika ima dvije adrese. „Za to ne krivim samo srbijanske vlasti, nego i crnogorske institucije koje ne nalaze sistemski odgovor na maligne kampanje i strane uticaje, nego posežu za odlukama koje se odnose na izvođače radova, a ne na naručioce“, smatra on.

Kao kontrast navodi Hrvatsku, za koju tvrdi da je, kada je sa Crnom Gorom imala problem, na svoju listu stavljala prvenstveno crnogorske zvaničnike, dakle one koji odluke donose, a ne one koji ih izvršavaju. Podgorica, po njegovoj ocjeni, umjesto zvaničnog stava prema onome što izgovaraju i naručuju najviši srbijanski funkcioneri „kažnjava njihove kerbere“ i to bez detaljnijeg obrazloženja.

Ono što ga, kaže, najviše brine jeste priroda samog oruđa. „Ne sviđa mi se to oruđe u rukama bilo koje represivne institucije, budući da takve neobrazložene odluke, bez obzira što ja mislio o Draganu J. Vučićeviću, mogu lako da se pretvore u batinu za obračun s neistomišljenicima“, poručio je on.

To je ključna tačka njegovog prigovora: mehanizam koji danas pogađa tabloidnog urednika sjutra jednako lako može pogoditi bilo koga, ako ostaje bez obrazloženja i bez jasnih kriterijuma.

Što je prethodilo, Vučićević u tabloidu Informer, mediju koji je ispostava režima u Beogradu, kontinuirano plasira sadržaje uperene protiv Crne Gore i njenih građana. Eskalacija je bila vidljiva početkom juna. Nakon što je 3. juna 87 muškaraca iz Srbije vraćeno s ulaska u Crnu Goru, Vučićević je u dnevniku svog tabloida crnogorske institucije nazivao „antisrpskim“ i „ustaškim“, a vraćene putnike opisao kao „sportiste, patriote, Srbe, bez ikakvog naoružanja“. U istom obraćanju otišao je i korak dalje, dovodeći u pitanje bezbjednost dolaska predsjednika Vučića u Tivat i sugerišući mogućnost „zločina“, uz apel da Vučić ne dolazi u Crnu Goru.

Sam Vučićević negira da je ikada uvrijedio Crnu Goru. Povodom zabrane ulaska pitao je „šta će mi zabranjivati da idem tamo gdje nisam ni htio da idem“, dodajući da „nikakve uvrede strašne na račun Crne Gore“ nije rekao - „nikada u životu, a kamoli u emisiji“.

Zabrana ulaska nije jedini potez crnogorskih vlasti prema Informeru. Krajem maja Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (SAMU) donio je odluku o privremenom ograničavanju prijema i reemitovanja cjelokupnog programa Informer TV. Mjera je izrečena na šest mjeseci, zbog povrede člana 7 stav 1 Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji, kojim je propisano da programski sadržaji moraju poštovati ljudsko dostojanstvo i osnovna prava, te da ne smiju podsticati mržnju, diskriminaciju ili netrpeljivost.

Savjet je, kako navode iz Agencije, analizom sadržaja tokom dužeg perioda utvrdio kontinuirani uređivački obrazac kojim se vrijeđa dostojanstvo crnogorskih građana po nacionalnoj pripadnosti i sistematski osporava državni i nacionalni identitet Crne Gore što, po ocjeni Savjeta, prevazilazi granice dozvoljene političke kritike.

Ono što ovu priču čini složenijom od spoljnopolitičkog spora jeste to što se ista logika okrenula i prema domaćim emiterima. AMU je po službenoj dužnosti pokrenula postupke i protiv dvije televizije registrovane u Crnoj Gori TV Adria i TV Prva zbog emitovanja dokumentarnog filma „Referendum priča o izmišljenoj slobodi“, u kojem Agencija vidi elemente govora mržnje i osporavanja legitimnosti crnogorskog nacionalnog identiteta i ustavnog uređenja.

Pitanje granice između zabranjenog sadržaja i dozvoljene kritike ne postavlja se samo na graničnom prelazu već i unutar crnogorskog medijskog prostora.

Politički podtekst cijelog događaja posebno je juče osvijetlio premijer Milojko Spajić, koji je saopštenjem potvrdio da se ova zabrana ne smije posmatrati kroz prizmu reciprociteta. „Ne možemo govoriti o reciprocitetu niti u istu ravan stavljati novinarski pristup gospodina Komnenića i gospodina Vučićevića“, napisao je Spajić na mreži Iks, ocijenivši da Vučićević svojim nastupima „kontinuirano vrijeđa Crnu Goru“, što nije u skladu s osnovnim profesionalnim standardima novinarstva.

Komnenić je odgovorio u svom maniru i pitao Spajića zbog čega se ne odaziva na pozive. Budući da Spajić, kako je protumačio, cijeni njegov novinarski pristup, bio bi red da se predsjednik Vlade poslije toliko godina konačno pojavi u studiju emisije „Načisto“ kao i da se predstavnici njegove partije u budućnosti odazivaju na pozive koje im uredno uručujemo i da dolaze u debate koje izbjegavaju.

Spajić je uzvratio ispravkom i oštricom. „Nijesam rekao da cijenim vaš pristup, nego da nije isti kao pristup urednika Informera“, poručio je premijer, dodajući: „I upravo u ovakvim i sličnim manipulacijama treba potražiti odgovor na pitanje zašto se sve manje ozbiljnih ljudi odaziva vašem pozivu“, istakao je premijer.

Ova razmjena mišljenja je na prvi pogled, spor oko jedne riječi. Ali ispod nje leži ono što Komnenić od početka postavlja kao suštinu: dok se država bavi izvođačima, naručioci, i domaći i strani, ostaju izvan dometa pitanja koja im niko ne postavlja, jer se na njih, kako tvrdi, ne odazivaju.

Zabrana je pokrenula i profesionalnu zajednicu. NVO 35mm najoštrije osuđuje odluku Beograda, ocjenjujući je ne kao mjeru zaštite nacionalne bezbjednosti, nego kao „demonstraciju moći nad onima koji svoj posao obavljaju profesionalno, odgovorno i bez kalkulacija“. Posebno zabrinjava, navode, to što se profesionalno novinarstvo ovakvim odlukama praktično izjednačava s tabloidnom propagandom i organizovanim kampanjama govora mržnje.

Iz NVO 35mm preuzimaju i Komnenićevu distinkciju između izvođača i naručilaca: ako država smatra da postoji organizovan politički ili medijski uticaj iz druge države, odgovor ne može biti zabrana ulaska novinarima, nego institucionalan potez prema politikama, centrima moći i zvaničnicima koji takve kampanje kreiraju, podstiču ili koriste.

Kažnjavanje izvođača umjesto nalogodavaca, poručuju, „nije politika, već priznanje nemoći da se država suoči sa stvarnim izvorima problema“. Pozivaju Srbiju da odluku hitno stavi van snage, a Crnu Goru da konačno razvije sistemski i državnički odgovor na maligne spoljne uticaje i kampanje mržnje.

Sličnu zabrinutost izrazio je i Medijski savjet za samoregulaciju (MSS), koji upozorava da poistovjećivanje Komnenića s Vučićevićem predstavlja „opasan presedan“ i poruku da profesionalni novinari mogu postati kolateralna šteta političkih obračuna. „Ovakav potez nije iznenađenje nakon najava koje je prethodnih dana iznosio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Međutim, zabrinjava pokušaj da se profesionalni rad jednog novinara dovede u istu ravan sa uređivačkom politikom medija koji je u Crnoj Gori sankcionisan zbog kontinuiranog širenja govora mržnje, vrijeđanja dostojanstva građana i negiranja crnogorskog nacionalnog identiteta“, piše u saopštenju MSS-a.

Podsjećaju i da je SAMU privremeno zabranio reemitovanje programa Informer TV zbog kontinuiranog emitovanja sadržaja kojima se podstiču mržnja i diskriminacija, te vrijeđaju građani i institucije Crne Gore. „S druge strane, Petar Komnenić godinama gradi profesionalnu karijeru kroz autorsku emisiju u kojoj postavlja pitanja nosiocima vlasti i drugim društvenim akterima. Njegov novinarski stil može biti predmet javne polemike ili kritike, ali ono što se ne može osporiti jeste da njegov rad nije obilježen govorom mržnje, diskriminacijom niti vrijeđanjem bilo kojeg n.