Tivat će ove sezone biti povezan sa 50 destinacija

Aerodromi Crne Gore ove godine očekuju još jednu uspješnu ljetnu sezonu, a prema riječima direktora Ivana Rakočevića, promet putnika i broj letova biće na nivou prošlogodišnjeg rekorda, uz mogućnost da taj rezultat bude i premašen. Rakočević je istakao da su od početka godine do 30. aprila aerodromi u Podgorici i Tivtu opslužili oko 550.000 putnika. Od tog broja, na tivatskom Aerodromu opsluženo je približno 150.000 putnika.

„Aerodrom Tivat ima izrazito sezonski karakter i upravo u mjesecima koji dolaze očekujemo nagli rast saobraćaja i veliki priliv turista. Sve informacije i najave koje imamo ukazuju da ćemo ove godine dostići, a vrlo vjerovatno i premašiti prošlogodišnji rekord“, kazao je Rakočević. On je podsjetio da je prošle godine Aerodrom Tivat opslužio više od 1,3 miliona putnika. Tokom ljetnje sezone Aerodrom Tivat biće povezan sa oko 50 destinacija širom Evrope i šire. Trenutno je aktivno između 25 i 26 linija, dok se tokom ljeta očekuje dodatnih 22 do 23 destinacije, kazao je Rakočević.

Među tržištima sa kojima je Tivat povezan nalaze se Velika Britanija, Francuska, nordijske i baltičke zemlje, Azerbejdžan i Izrael. Posebnu pažnju ove godine privukao je prvi dolazak kompanije British Airways na tivatski aerodrom. Nova linija povezuje Tivat sa londonskim aerodromom Heathrow Airport. „Heathrow je jedan od najvećih evropskih aerodroma i predstavlja važno čvorište sa vezama prema više od 230 destinacija širom svijeta, uključujući interkontinentalne letove prema Aziji, Africi i Americi. To je izuzetno značajno za Tivat, crnogorski turizam i ukupnu privredu“, naglasio je Rakočević navodeći da će linija saobraćati tri puta sedmično do kraja septembra.

Pored toga, narednih dana kreće i linija Amsterdam – Tivat, dok se sredinom jula očekuje i uspostavljanje linije prema Madridu. Rakočević je kazao da je interesovanje putnika iz Velike Britanije u stalnom porastu. Aerodrom Tivat već ima linije prema više britanskih gradova, uključujući Manchester, Birmingham i Bristol, kao i više londonskih aerodroma. Kako je naveo, avioni iz Velike Britanije prema Tivtu uglavnom dolaze potpuno popunjeni, što potvrđuje rast interesovanja britanskih turista za Crnu Goru.

„Važno nam je da gosti iz Velike Britanije dolaze u Crnu Goru, da se ovdje osjećaju prijatno i da se vraćaju. Taj trend očekujemo i u narednom periodu“, poručio je Rakočević. Govoreći o izazovima uoči sezone, Rakočević je naveo da su ratna dešavanja na Bliskom istoku uticala na planirani broj letova iz Tel Aviva. „Letovi iz Izraela, koji su bili planirani još od kraja marta, odloženi su tokom marta i aprila, ali su početkom maja ponovo uspostavljeni, iako još ne u punom kapacitetu“. Na Aerodromu očekuju da će se, ukoliko dođe do stabilizacije situacije, planirani broj letova iz Izraela realizovati tokom glavnog dijela turističke sezone.

Direktor Aerodrom Tivat je istakao da ovaj aerodrom, iako mali po kapacitetu, već godinama uspješno odgovara na izuzetno velike sezonske pritiske tokom ljetnjih mjeseci, kada broj putnika višestruko premašuje projektovane mogućnosti terminala. Prema njegovim riječima, ljetnja sezona donosi “ekstremno veliki pritisak” avio-kompanija i putnika, ali se operativni procesi organizuju tako da se saobraćaj odvija bez zastoja, uz maksimalno angažovanje zaposlenih. Ipak, naglašava da će predstojeća sezona biti “vrlo zahtjevna i teška”, ali da se očekuje da osoblje aerodroma obezbijedi nesmetano odvijanje svih planiranih letova.

Jedan od većih izazova, kako je naveo, jeste nedostatak sezonske radne snage. Ranije je, prema njegovim riječima Rakočevića, postojao značajan interes mladih iz Tivta za sezonske poslove na aerodromu, dok je posljednjih nekoliko godina došlo do pada interesovanja. Kao razlog navodi promjene na tržištu rada i konkurenciju lokalnih turističkih kompleksa i marina, poput Porto Montenegra i Luštice Bay, koji nude konkurentnije uslove i zarade za sezonske radnike. Zbog toga je konkurs za zapošljavanje ponavljan, a direktor Aerodroma je najavio i novo objavljivanje u narednom periodu, posebno za operativne poslove poput transporta prtljaga i zemaljskog opsluživanja.

„Najveći infrastrukturni problem ostaje terminalska zgrada, koja je projektovana za oko 650 putnika na sat, dok u špicu ljetnje sezone kroz nju prolazi i do 1.500 putnika istovremeno“. Takvo opterećenje, objašnjava, dovodi do problema sa protokom putnika, gužvama i nedovoljnom efikasnošću klimatizacionih sistema, što dodatno utiče na uslove boravka u terminalu. Iako se svake godine ulažu manja poboljšanja, Rakočević ističe da su za suštinska unapređenja potrebna značajna kapitalna ulaganja i proširenje kapaciteta.

Investicije su u zastoju zbog statusa koncesije. Uprava aerodroma se, kako je saopšteno, nalazi u periodu neizvjesnosti u vezi sa budućim modelom upravljanja, odnosno mogućom koncesijom. Zbog toga se izbjegavaju veća investiciona ulaganja, jer nije poznato da li bi eventualne investicije kasnije bile prenijete budućem koncesionaru. Kako je navedeno, postoje tehnički i finansijski kapaciteti za razvoj, ali se čeka strateška odluka države o daljem pravcu razvoja aerodroma.

Direktor tivatske vazdušne luke je najavio ponovno aktiviranje Terminala 2 tokom ljetnjih mjeseci, od juna do oktobra. „Ovaj terminal će prvenstveno služiti za međunarodne letove, posebno na liniji Tel Aviv–Tivat–Tel Aviv, zbog specifičnih bezbjednosnih procedura. Terminal 2 je, prema objašnjenju, prvobitno projektovan kao odlazni terminal i sada se koristi sezonski radi rasterećenja glavne zgrade. Uprkos svim izazovima, iz uprave aerodroma poručuju da su prioriteti jasni, sigurnost i bezbjednost putnika i avio-operacija, koje moraju ostati u skladu sa međunarodnim standardima.

Direktor aerodroma upozorava da su gužve i čekanja tokom ljeta očekivani, uz izvinjenje zbog trenutnih infrastrukturnih ograničenja. Ipak, očekivanja za sezonu ostaju optimistična, uz najavljeni veliki broj letova i uvjerenje da će, uz postojeće kapacitete i angažman zaposlenih, ljetnji saobraćaj biti uspješno realizovan, zaključio je direktor tivatskog Aerodroma, Ivan Rakočević.