Daniolov zakonik: Važan pravni spomenik Crne Gore

Na današnji dan, 20. aprila 1855. godine, kneževina Crna Gora donijela je zbirku pravnih propisa poznatu kao Daniolov zakonik. Ovaj zakonik se dijelom oslanjao na zakonodavni rad vladike Petra Prvog, a imao je 95 članova kojima je regulisana ustavna, krivična i građansko-pravna problematika.

Daniolov zakonik je trebao da doprinese uklanjanju plemenske podvojnosti i učvršćivanju pravnog poretka u Crnoj Gori. Zbog svoje dugotrajne primjene i značaja u razvoju crnogorske državnosti i zakonitosti, ovaj zakonik spada među najznačajnije pravne spomenike novijeg doba, ne samo u Crnoj Gori.

U svom uvodnom dijelu, knez Danilo je, u saglasnosti sa glavarima i starešinama, ustanovio “obšti zemaljski zakonik” po kojem će se suditi Crnogorcima i Brđanima, malim i velikim, bogatim i siromašnim, jednako, kako bi svaki mogao imati svoju pravicu. Knez i Gospodar, brinući se o sreći i blagostanju svoje države i naroda, želio je da mu narod uživa kako unutrašnju, tako i spoljašnju slobodu, da se mogu pravdano ponositi pred svijetom.

Ovaj zakonik predstavlja najvredniji amanet i dragocjenost svakom dobrom bratu Crnogorcu i Brđaninu, jer im pruža jamstvo i zaštitu mirnog života, časti i poštenja, kao i imovine i dobara. Bez zakonik, nijedna zemlja i država ne može biti sretna, napredovati niti imati pravo uvažavanje pred svijetom. Zbog toga se knez Danilo odlučio da svakom Crnogorcu i Brđaninu pruži slobodu zakona, bez koje nijedna druga sloboda ne može imati svoje prave i dostojne vrijednosti.

Do tada, iako je Crna Gora bila slobodna, nije imala javnog zakonika koji bi branio slobodu Crnogorca i Brđanina. Knez Danilo je želio da se ukine svako samovoljno suđenje i da se narodu utvrdi postojna pravica. Stoga je prekinuto svako samovoljno suđenje, a na njegovo mjesto je postavljeno zakonito i pravedno suđenje.

Sa očinskim srcem i dušom, knez predaje zemaljski zakonik svom narodu i polaže svoju visoku zakletvu da će ga čuvati. Glavari i starešine se zaklinju da će se držati ovog zakonika i da će po njemu suditi, a što zakonik ne spominje, da će pravdano i po duši suditi svakom bratu Crnogorcu i Brđaninu. Ovaj zakonik je štampan u tolikom broju da ga svaki Crnogorac i Brđanin može imati, a nalazi se kod Upravitelstva na Cetinju.

Zakoničak neka čita svako, a ko zna, neka ga pokaže onima koji ne znaju, kako bi razumjeli kako zakonik izgovara za koje sagrijehe i kako se mogu čuvati od svih sagrijeha da ne dođu pod kaznu.