Joksimović: Jadran koji smo znali više ne postoji

Na okruglom stolu “Ihtiofauna Jadrana i klimatske promjene”, organizovanom od strane Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), dr Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, izjavio je da Jadran koji smo znali više ne postoji. On je naglasio zabrinjavajući rast temperature mora, čak i u dubljim slojevima.

“Ove promjene dovode do pojave novih vrsta u Jadranu, uključujući invazivne vrste poput ribe lava i četvorozupke, koje dolaze iz toplijih mora i mijenjaju postojeću ravnotežu morskog ekosistema. U takvim okolnostima, pitanje očuvanja biodiverziteta postaje ključno”, rekao je Joksimović.

On je ukazao na to da najveći biodiverzitet Jadranskog mora, što se tiče vrsta, postoji u Južnoj Jadranskoj kotlini, koja se prostire ispred Crne Gore i koja se može pohvaliti dubinom od oko 1330 metara. Joksimović je dodao da su crnogorski ribari upućeni na mali obalni pojas i ne mogu da konkurišu svojim komšijama, kao što su Hrvatska, Albanija i Italija, koje imaju ozbiljne ribarske flote.

“Nažalost, u donošenju odluka Generalne komisije za ribarstvo Mediterana i Evropske komisije, Crna Gora je koletralna šteta, jer nije kriva za stanje resursa u Jadranskom moru, ali odluke se donose na kompletnom području Jadranskog mora”, kazao je Joksimović.

Prema njegovim riječima, Jadransko more je 1996. godine imalo 407 vrsta, a u proteklih 30 godina, ušlo je 48 novih vrsta riba, koje su se naselile putem Sueckog kanala ili Gibraltara. Flora i fauna Jadranskog mora, posebno južnog dijela, još uvijek nisu dovoljno istražene.

“Posebna je tajna taj duboki Jadran, gdje nemamo sve podatke o vrstama koje tu žive. To je orijentacija našeg Instituta i Crne Gore, kao i ostalih kolega iz drugih dijelova Jadrana, da ispitamo sve što tu živi”, dodao je Joksimović.

On je istakao zabrinutost zbog promjena u temperaturnom režimu Jadranskog mora i njihovog uticaja na cjelokupan ekosistem. “U posljednjim godinama, imamo upliv toplije vode, a prosječna temperatura Jadranskog mora, posebno na površini, promijenila se za jedan do tri stepena. Taj jedan stepen u moru mnogo znači i mijenja ekološke cikluse”, pojasnio je Joksimović.

Joksimović je takođe ukazao na promjene u dinamici vjetrova i morskih strujanja, ističući da toplija i gušća površinska voda prodire u dublje slojeve, narušavajući raniju temperaturnu stabilnost. “Tih 17 stepeni na dubini od 300 metara, što smo mjerili, je zabrinjavajuće, jer nikad ranije nije bilo tako visoke temperature na tim dubinama”, rekao je Joksimović.

On je zaključio da se ne zna šta će se dešavati u budućnosti i da održivost ostaje jedini prihvatljiv model upravljanja prirodnim resursima. Dr Olivera Marković, naučna savjetnica u Institutu za biologiju mora, naglasila je da su invazivne vrste, posebno dekapodni rakovi, prisutnije u Jadranskom moru i utiču na ekološku ravnotežu.

“Problem invazivnih vrsta može se, uz odgovarajući pristup, pretvoriti u razvojnu priliku”, navela je Marković, dodajući da je u Mediteranu zabilježeno 89 vrsta dekapoda, od čega 23 u Jadranu, a 15 ima invazivni karakter. U crnogorskim vodama evidentirane su tri takve vrste, predmet posebnih istraživanja.

Marković je posebno istakla plavi rak kao jednu od najpoznatijih invazivnih vrsta, koja se brzo razmnožava i nema prirodne neprijatelje. Ona je naglasila da iskustva iz drugih zemalja pokazuju da invazivne vrste mogu postati ekonomska prilika.

“Najbolji način da se smanji njegova populacija jeste intenzivniji izlov i uključivanje u ishranu”, dodala je Marković. V.d. Direktorice Direktorata za zaštitu prirode, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, mr Ilinka Alorić, naglasila je važnost prevencije unosa i širenja invazivnih vrsta.

Alorić je ukazala na zakonodavni okvir koji je Crna Gora uspostavila i naglasila da efikasno upravljanje invazivnim vrstama zahtijeva integrisani pristup i saradnju. Pored zakona, razvijen je niz podzakonskih akata koji regulišu mjere kontrole i iskorjenjivanja invazivnih vrsta.

Ona je dodala da je neophodno preći sa normativnog na operativni nivo, kroz donošenje planova monitoringa i upravljanja, kao i Akcionog plana za kontrolu nenamjernog unošenja invazivnih stranih vrsta. Poseban značaj ima i podizanje svijesti među korisnicima mora, posebno ribara, o važnosti upravljanja balastnim vodama.

U okviru strateškog pristupa, najavljena je i Strategija zaštite morske sredine, koja će objediniti monitoring i mjere upravljanja kao ključne stubove sistema. “Prevencija ima ključnu ulogu, jer je efikasnije spriječiti unos nego upravljati posljedicama”, zaključila je Alorić. Crna Gora je, kako je ocijenjeno, postavila čvrste temelje u ovoj oblasti, ali dalji napredak zavisi od dosljedne primjene mjera i jačanja kapaciteta.