Korać: Već 10 godina primamo sličan broj predmeta, bilo bi zanimljivo ispitivati taj fenomen

Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać predstavio je Izvještaj o radu i ukupnom stanju u sudstvu za prošlu godinu, ističući da su svi sudovi u Crnoj Gori, uprkos izazovima, nastojali da osiguraju efikasan rad i ažurnost u postupanju. Korać je naglasio da pravosuđu i dalje nedostaje značajan broj nosilaca pravosudnih funkcija.

Korać je na konferenciji za novinare kazao da je Sudski savjet tokom prošle godine održao 37 sjednica i odlučivao o više od 300 pitanja iz svoje nadležnosti, uz jačanje međunarodne saradnje. Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori bi trebalo da bude 335 sudija i predsjednika sudova, dok ih je trenutno 298, što znači da nedostaje 37 nosilaca funkcija.

On je naveo da je od avgusta 2022. do kraja 2025. godine izabrano 166 sudija, dok je 82 sudija napustilo funkciju, od čega 42 na lični zahtjev i 37 zbog odlaska u penziju. U sistemu je trenutno 25 kandidata na obuci za sudije osnovnih sudova.

Korać je naglasio da su sudovi u prošlu godinu ušli sa 74.683 neriješena predmeta, primili 91,3 hiljade novih, a riješili 93.511, što rezultira sa 70.358 neriješenih predmeta na kraju godine. Ukupna ažurnost sudova iznosila je 102 odsto, dok je efikasnost procijenjena na 84 odsto.

Osnovni sudovi ostvarili su ažurnost od 97 odsto, viši 93 odsto, Privredni sud 112, Apelacioni sud 99 odsto, dok je Upravni sud imao čak 156 odsto. Korać je ukazao na stabilan trend priliva predmeta, ističući da se broj primljenih predmeta već deset godina kreće između 90 i 100 hiljada godišnje.

Kada je riječ o kvalitetu sudskih odluka, Korać je rekao da je procenat ukinutih odluka smanjen sa 19 na 18 odsto, a 73 odsto odluka po žalbama je potvrđeno. Kašnjenje u izradi odluka je minimalno, sa samo 1,34 odsto odluka u složenim predmetima izrađenim nakon zakonskog roka.

Više od polovine složenih predmeta se završava u roku do tri mjeseca, dok 27,7 odsto traje duže od godinu. Korać je istakao opterećenost sudija, navodeći da sudija osnovnog suda prosječno ima 712 predmeta godišnje, dok sudije za prekršaje i Upravnog suda često imaju preko dvije hiljade predmeta.

Govoreći o radu Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, Korać je istakao unapređenje efikasnosti nakon povećanja broja sudija. Broj primljenih predmeta smanjen je sa 68 na 62, dok je ukupan broj riješenih predmeta povećan sa 43 na 66, što predstavlja rast od skoro 53,5 odsto.

Korać je upozorio na rast udjela neriješenih starih predmeta, koji se povećao sa 8,69 odsto u 2023. na 11,77 odsto u 2025. godini. On je napomenuo da najveći broj neriješenih starih predmeta čine oni stari od tri do pet godina.

Uprkos izazovima, Korać je naglasio potrebu daljeg unapređenja organizacije rada i jačanja kapaciteta sudova. On je također istakao važnost izmjena zakona kako bi se otklonile barijere koje utiču na ažurnost sudova.

Korać je naglasio da sudovi treba da usmjere aktivnosti na povećanje efikasnosti, dok su pred pravosuđem brojni izazovi, uključujući nedostatak pravne kulture i kadrovska ograničenja. On je pozvao na poboljšanje normativnih, materijalnih i prostorno-tehničkih uslova.

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić najavila je završetak zakona koji se tiče statusnih pitanja sudija, a očekuje se da bude usvojen u Skupštini do kraja aprila. Korać je istakao da je veći broj sudija napustio funkciju na lični zahtjev nego što odlazi u penziju.

Na kraju, Korać je naglasio da sudska vlast ima odgovornost u procesu približavanja Crne Gore Evropskoj uniji, ukazujući na značaj zaštite ljudskih prava i zakonitosti.