Mitropolit Joanikije: Da budemo čvrsti i jaki u vjeri

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, sa svještenskom zajednicom i vjernim narodom, juče, 5. aprila, na Cvijeti, služio je Svetu arhijerejsku liturgiju u Hramu Svete Trojice na Pelinskoj Rudini u Gornjem Grblju.

Nakon odslužene Liturgije, nakon što je litiija ophodila hram, praznik je sabranoj zajednici čestitao Viskopreosvećeni Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije: „Neka je srećan veliki praznik Ulaska Hristovoga u Jerusalim u kojem imamo i predokušaj velikog praznika Vasrkšenja Hristovoga. Velika radost za svu vaseljenu, za sve nas! Sabiramo se da proslavimo Gospoda pobjeditelja smrti.“

Arhiepiskop cetinjski je podsjetio da Lazarevu subotu i Cvijeti posebno karakteriše to što su praznik djece i svih onih koji su čistoga srca dočekali Gospoda u Jerusalimu, kada je On ušao kao Onaj koji se javio da ima vlast nad smrću. Naime, prije svoga ulaska u Jerusalim, Gospod je vaskrsao svoga prijatelja Lazara iz mrtvih ne samo zato što ga je volio, nego i zato da bi utvrdio svoje učenike u vjeri kada dođe Njegovo stradanje, da se ne pokolebaju.

„I vidite kako se to sve događa, kako tada počinje velika drama. Drama neba i zemlje. Drama u koju je ušao Gospod radi nas ljudi i radi našega spasenja. Gospod se pojavio kao pobjeditelj smrti, vaskrsnuvši svoga prijatelja Lazara. Velika radost je nastala u Vitaniji, u predgrađu Jerusalima. I On koji je projaavio svoju božansku silu i svoje čovjekoljublje, ulazi u Jerusalim. Dočekuju ga apostoli i vjerni narod, posebno djeca sa usklicima: Osana na visini! Blagosloven koji dolazi u ime Gospodnje! Proslavljaju ga kao cara i Gospodara. Radiju se vjerni i već Ga proslavljaju kao Spasitelja svijeta. A sa druge strane imate one koji se ispunjavaju zavišću, koji hoće da ubiju ne samo Njega, nego i četvorodnevnog Lazara, pošto je on istinski svjedok vaskrsenja“, besjedio je Mitropolit Joanikije, ukazavši na stravičnu zavjeru koja se kuje protiv Hrista.

S jedne strane su bili oni koji su dočekali Hrista, koji proslavljaju Gospoda i slave čistoga srca, i njih je bio veliki broj, a s druge strane, u manjini, su bili oni koji su protiv Njega. Ali sve to se posle dramatično zapliće te su mnogi od onih koji su klicali Hristu kad je ušao u Jerusalim, slavili Ga kao spasitelja, cara i Gospodara, nažalost, za nekoliko dana, promijenili svoje osjećanje i svoju misao, pa su govorili: Raspeti ga, raspni!

„Vidite kako je čovjek nestabilan, kako je sve na ovome svijetu nekako nepouzdano! Pa i sami apostoli koji su tada bili u oduševljenju i vidjeli da Gospod ide na djelo spasenja svijeta i da pobjeđuje smrt, da donosi i daruje novi život, i oni su se, u momentu iskušenja i ispitivanja savjesti i vjere, pokolebali, ali ne po zloj volji, nego po ljudskoj slabosti, pa im je zbog toga Gospod i oprostio. Osim što je Juda izdajnik po zloj volji, jer se već bio ispunio demonksog mraka i mržnje i pakosti i iz te mržnje prodao Hrista za 30 srebrnjaka, ostali apostoli su se pokolebali samo po ljudskoj slabosti i Gospod ih je, snishodeći njihovoj slabosti, posle svoga vaskrsenja, pozvao, sabrao i oprostio im, i objedinio ih i vratio im prvo dostojanstvo.

Vidite kakva drama, koja se dogodila radi nas ljudi i radi našega spasenja“, naglasio je Vladika. U nastavku je naglasio da je za nas sada najvažnije to što ulazimo u Veliku nedjelju spasonosnih djela Božijih, koje je Gospod Isus Hristos, ustrojavajući naše spasenje, izvršio kada je ušao u Jerusalim: „Mi hodajući za Njim, idemo prema Velikom četvrtku i Njegovoj Tajnoj večeri, da se pričestimo zajedno sa apostolima i da se udostojimo Svetih tajni Hristovih.

A posle toga i da se udostojimo da se vjerno i časno, saraspinjući se svome Gospodu na Veliki petak, poklonimo Njegovim stradanjima, Njegovome krstu i Njegovoj smrtnjivoj i Njegovome grobu svetome. Da bismo se udostojili velike radosti koja obuhvata i nebo i zemlju i da bismo postali saučesnici vaskrsenja, jer nas je On svojim vaskrsenjem učinio saučesnicima i sudionicima Njegove slave i pobjede nad smrću i Njegovoga trodnevnog vaskrsenja.

Veliki su događaji pred nama da uđemo u tajnu naše vjere, da obnovimo naša srca i naše misli, cijela naša bića, da obnovimo naše zajedništvo.“ Počitao je sabrane da što smo više ovih dana na molitvi zajedno, to ćemo sve bolje i dublje, prisnije ulaziti u tajne naše svete vjere, a isto tako bićemo bliži jedni drugima. To je sjedinjenje koje Duh Sveti omogućava – Duh Sveti koji prožima naša srca, objedinjava nas i čini nas zajedničarima Hrista Gospodara i Spasitelja našega.

„Draga braćo i sestre, neka je srećan ovaj veliki praznik Ulaska Hristovoga u Jerusalim, kada je On pokazao svoju slavu! Da budemo sa onom djecom i sa Svetim apostolima i sa onim prostodušnim narodom koji je od svega srca prihvatio Gospoda, bio nadahnut Duhom Svetim da proslavi Gospoda kao Spasitelja kad je ušao u Jerusalim. I da budemo čvrsti i jaki u vjeri, da ove svete dane idemo za Hristom Gospodom. To će biti od velikog značaja za obnovljenje naših duša, cijeloga našega bića, a posebno za obnovljenje i učvršćenje našega zajedništva i naše međusobne ljubavi. Jer Gospod Isus Hristos, prinoseći sebe na žrtvu za spasenje svijeta, pokazao je najveću ljubav. Prava, istinska ljubav jeste ona koja je spremna da se žrtvuje, a ne ona koja je samo na riječima, a tu ljubav je Gospod Isus Hristos pokazao primivši krst i stradanje da bi nama darovao novi život i novu radost i vječnost, i slavu“, zaključio je Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije.