Savjeti za roditelje: Smanjite skrolovanje djece

Mnogi roditelji se bore da prate brzo promjenljive trendove na društvenim mrežama. Međutim, postoji prilika i za odrasle i za djecu da uče jedni od drugih kroz otvorene razgovore o vremenu provedenom ispred ekrana. Ako ste roditelj, možda vam je značilo kad ste čuli za presudu američkog suda da su Meta i Gugl namjerno stvarali zavisnost od društvenih medija koja je nanijela štetu mentalnom zdravlju mlade žene. Njeni advokati tvrdili su da su funkcije Instagrama, poput beskonačnog skrolovanja, dizajnirane da stvaraju zavisnost. Iako je sudska presuda pohvaljena kao „prekretnica“ za velike tehnološke kompanije koje su vlasnici društvenih medija, ona je od male praktične koristi roditeljima širom svijeta.

Pitali smo stručnjake za roditeljstvo za savjete kako da izvuku telefone iz ruku njihove djece – čak i nakratko.

1. Počnite polako i budite realni Mnogi roditelji koji su već dali svojoj djeci tablete ili pametne telefone možda se pitaju da li je najbolje da ih se jednostavno riješe. Ali to „možda“ nije najproduktivnija opcija, smatra dječja psihološkinja Džejn Gilmor. „Promjena navike će uvek biti teška“, kaže. Umjesto toga, preporučuje promjene u mirnom trenutku, a ne u žaru svađe oko vremena provedenog ispred ekrana. „Smireni mozgovi najbolje komuniciraju.“ Dobar prvi korak ka smanjenju vremena provedenog ispred ekrana mogao bi biti određivanje mjesta u kući za uređaje, kao što je neki ormar. „Imajte jedno mjesto za punjače... tako da kada telefoni nestanu, oni idu na punjač i to je to.“

2. Sarađujte Starija djeca i tinejdžeri mogu imati koristi od učešća u razgovoru o vremenu provedenom ispred ekrana, umjesto da im se nameću pravila, kaže dječija psihološkinja Merihan Bejker. Priznavanje vršnjačkog pritiska koji okružuje društvene mreže može pomoći da se tinejdžeri uključe, kaže ona. „Razumem da se tu povezujete sa prijateljima, kao i društveni pritisak ako se smatra da niste uključeni u ovo. Zaista razumem. Zato hajde da razgovaramo o tome kako možemo početi da stvaramo prostor u našem i vašem danu gde niste stalno na tom telefonu“, navodi primjer kako da se razgovara s djecom. Trener za roditelje Olivija Edvards dodaje da će izgradnja jake veze sa vašim djetetom ili tinejdžerom olakšati regulisanje korišćenja ekrana. „Moramo imati jak odnos sa našim djetetom jer će nas to dovesti do saradnje i timskog rada.“ Ovo bi moglo da uključuje iskreno interesovanje za sadržaj koji vaše dijete konzumira na mreži.

3. Pretvorite vreme provedeno ispred ekrana u priliku za učenje Mnogi roditelji se bore da prate brzo promjenljive trendove na društvenim mrežama. Međutim, postoji prilika i za odrasle i za decu da uče jedni od drugih kroz otvorene razgovore o vremenu provedenom ispred ekrana. „Mogli biste reći nešto poput: 'Kako mislite da društvene mreže funkcionišu? Kako mislite da ta aplikacija funkcioniše da bi ljudi ostali na njoj? Da li ste znali da zarađuju novac od toga koliko vremena ljudi provode na njoj?'“, kaže Olivija. Džejn takođe kaže da roditelji mogu da nauče svoju decu digitalnoj pismenosti na praktičan način. „Možda postoji sadržaj koji možete zajedno pogledati i reći: 'U redu, da li mislite da je to istina? Kako bih ja mogla da shvatim da li je to istina ili ne?'“

4. Model dobrog ponašanja Nije tajna da deca imitiraju svoje roditelje, tako da podsticanje dobrih navika pred ekranom kod njih možda mora početi sa samorefleksijom. Merihan savetuje opušten pristup. „Čak možemo da budemo samoironični sa našom decom, poput: 'Svi smo krivi za ovo, nisam tako dobar u odnosu sa [telefonom] kao što bih mogao biti.'“ Telefoni i tableti su ljudima svih uzrasta konstantan izvor zabave, ali Džejn kaže da bi i odrasli i deca mogli imati koristi od prihvatanja dosade. „Boravak na ekranu nas drži u gledanju spoljnog sveta. Kada uđemo u naš unutrašnji svet i nekako gledamo u prazno, u daljinu, to nam omogućava da razmišljamo o prošlosti, omogućava nam da vizualizujemo budućnost, predviđa kreativnost. Dakle, kada vaša deca protestuju [da] nema ništa da se radi, oni samo gledaju u prazno - to je u redu. I zapravo je to pozitivna stvar.“

5. Ne paničite Roditeljstvo nikada nije bilo lako, ali odgajanje djece u vremenu kada su ekrani svuda, dok još uvijek učimo kako oni utiču na nas, može biti veoma zabrinjavajuće. Toni Sampson, docent digitalne komunikacije na Univerzitetu u Eseksu, kaže da roditelji ne bi trebalo da upadnu u zamku moralne panike. „Postoji tendencija da anksiozni roditelji budu zarobljeni u preovlađujućoj medijskoj panici i da vide sve adolescentske mozgove kao jednostavno programirane za zavisnost od društvenih medija“, kaže. Međutim, deca i tinejdžeri imaju ono što se naziva neuroplastičnost – njihovi mozgovi se bolje prilagođavaju i oporavljaju od mozgova odraslih. „Mnogo čitamo o načinima na koje društveni mediji slabe pažnju“, kaže on. „[Ali] društveni mediji ne skraćuju niti slabe pažnju, oni je hvataju i preusmeravaju ka angažovanju sa komercijalnim sadržajem. Pozitivna upotreba tehnologije može pomoći u povećanju neuroplastičnosti za kreativnost, istraživanje i učenje“, zaključuje.