Prihranjivanje plaža do pustinje pod morem izaziva kritike

Javno preduzeće Morsko dobro planira da nastavi sa praksom "prihranjivanja" plaža u Crnoj Gori, koja uključuje nasipanje hiljada kubika novog pijeska i šodera, uprkos kritikama Instituta za biologiju mora. Ova praksa se sprovodi u cilju pripreme za turističku sezonu, a Vlada je dala saglasnost za aktivnosti koje obuhvataju nasipanje plaža u svim primorskim opštinama.

U Planu korišćenja sredstava JP Morsko dobro za 2026. godinu, koji je odobren od strane Vlade, stavka "nasipanje plaža" nije precizno kvantifikovana, ali se ukazuje na ukupno opredijeljenih 12.661.728 eura za izvođenje radova. Pored toga, predviđeno je i 3.090.000 eura za tekuće i komunalno održavanje zone morskog dobra, koje takođe uključuje nasipanje plaža.

Institucija za biologiju mora već duže vrijeme upozorava na negativne posledice ovakvih aktivnosti, ističući da se erozija obale ne može rešiti na ovaj način, te da se proces "prihranjivanja" plaža zloupotrebljava u cilju povećanja turističkih kapaciteta. Naučnici naglašavaju da nasipanje plaža dovodi do stvaranja "pustinje" pod morem, koja negativno utiče na staništa raznih vrsta riba, algi i drugih organizama.

Unatoč ekološkim upozorenjima, aktivnosti nasipanja plaža se nastavljaju, a ekološke NVO i aktivisti često ostaju nijemi na ove procese. Agencija za zaštitu životne sredine, koja bi trebala da reaguje, često ne preduzima potrebne mjere, što dovodi do daljih negativnih posledica po morski ekosistem.

Najilustrativniji primjer ovakve prakse je slučaj u Baošićima, gdje je Agencija izdala rješenje da nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu za projekt nasipanja 14.500 kvadrata akvatorijuma, što je izazvalo zabrinutost među ekolozima i građanima.