Higijenske greške zbog kojih možete neprijatno da mirišete

Čak i kada djeluju bezazleno, tjelesni mirisi i suptilni neprijatni zadah mogu uticati na to kako doživljavamo druge ljude, pokazuje jedno istraživanje objavljeno u časopisu PLOS One. Bilo da smo na poslu ili u društvu prijatelja, teško je izbjeći povezivanje neprijatnih misli s neprijatnim mirisima. Pa kako da budete sigurni da ostavljate najbolji utisak i držite neugodne mirise pod kontrolom? Sve počinje dobrom i dosljednom rutinom lične higijene.

Možete se fokusirati na ispravne stvari - redovno tuširanje, kontrolu stresa i dovoljan unos tečnosti - ali dio borbe je i svjesno izbjegavanje higijenskih grešaka zbog kojih ljudi neprijatno mirišu. Čak i naizgled bezazleni dijelovi vaše svakodnevne rutine mogu podstaći rast bakterija koje izazivaju neugodne mirise, zbog čega je važno da naučite više o higijeni i promijenite navike.

Nošenje vlažne odjeće: Svima se to desilo - kasnite na posao, nemate vremena da sačekate da mašina za sušenje završi, pa uzmete odjeću dok još nije potpuno suva. Međutim, prema istraživanju iz 2021. godine, nepoštovanje pravilnih postupaka prilikom pranja veša, kao što je ostavljanje vlažne odjeće iz sušilice, može podstaći širenje mikroba koji stvaraju neugodne mirise. Dakle, ako nosite vlažnu odjeću - da, čak i ako se 'suši' u autu sa spuštenim prozorima - vjerovatno ćete neprijatno mirisati.

Nekorišćenje zubnog konca: Prema istraživanju objavljenom u European Journal of Dentistry, svakodnevno korišćenje zubnog konca može pomoći u sprečavanju lošeg zadaha s kojim se mnogi ljudi svakodnevno bore. Dakle, samo pranje zuba nije uvijek dovoljno, a vjerovanje da jeste jedna je od higijenskih grešaka zbog kojih ljudi neprijatno mirišu. Druge navike oralne higijene, poput čišćenja jezika i korišćenja vodice za ispiranje usta, takođe mogu pomoći u sprečavanju lošeg zadaha i neprijatnih mirisa, ali moraju postati rutina.

Spavanje na prljavoj posteljini: Prema istraživanju kompanije Amerisleep, 27 odsto Amerikanaca pere posteljinu samo jednom mjesečno, dok je još 11 odsto pere još rjeđe, a šokantna 3 odsto je 'nikad' ne peru. Tu se ne radi samo o ličnom zdravlju, kvalitetu sna i mentalnoj bistrini, već i o higijeni i čistoći. Prljava posteljina podstiče razvoj bakterija koje ne samo da povećavaju rizik od hroničnih akni i kožnih problema, već mogu doprinijeti i neprijatnom mirisu tokom dana.

Netuširanje nakon treninga: Ljudi koji se ne tuširaju nakon treninga ili 'zaborave' da se okupaju nakon znojenja često imaju veći rizik od razvoja neprijatnog tjelesnog mirisa, prema riječima dr Emeke Okoroče. Nije problem u tome što sam znoj miriše, već u tome što u kontaktu s bakterijama koje žive na površini kože razvija neugodan miris.

Korišćenje parfema umjesto kupanja: Prema stručnjacima sa Harvard Health, najbolji i najjednostavniji način da uklonite neugodne mirise i bakterije s tijela jeste pranje sapunom i vodom. Parfemi, kolonjske vode i sprejevi za tijelo su namijenjeni da dodaju prijatan miris odjeći i koži, ali ne rade mnogo - ili čak mogu imati suprotan efekat - kada je riječ o stvarnom uklanjanju neprijatnog tjelesnog mirisa ili njegovom prikrivanju.

Neperenje cijelog tijela: Prema anketi kompanije Dollar Shave Club, čak 50 odsto ljudi ne pere stopala pod tušem. Neki pretpostavljaju da će voda sa sapunicom koja se sliva niz tijelo obaviti posao umjesto njih, a neki jednostavno nikada nijesu naučili pravilne higijenske navike tokom tuširanja.

Ponovno korišćenje starih peškira: Svaki put kada koristite peškir u kupatilu, bilo da ste tek izašli ispod tuša ili ne, na njega prenosite mrtve ćelije kože, bakterije, a potencijalno i viruse. Zato, ako iznova koristite iste peškire za tijelo i krpice za pranje, sve to vraćate nazad na svoju kožu, podstičući tjelesni miris, kožne infekcije i akne.

Nedovoljan unos vode: Kada pijete dovoljno vode - obično između četiri i šest čaša dnevno, zavisno od osobe - pomažete tijelu da izbaci toksine, što može pomoći u sprečavanju neprijatnog tjelesnog mirisa, umora i drugih negativnih fizioloških simptoma.

Nošenje odjeće koja ne 'diše': Izbor prozračnih materijala može pomoći u sprečavanju neprijatnog tjelesnog mirisa. Sintetička vlakna često ne propuštaju vazduh, zadržavaju bakterije i podstiču razvoj neprijatnog mirisa tokom vremena.

Izbjegavanje rituala za smanjenje stresa: Emocionalne promjene i posljedice hroničnog stresa zapravo mogu doprinijeti tome da neprijatno mirišete. Ignorisanje stresa i sagorijevanja može negativno uticati na vaše blagostanje i fizičko zdravlje.

Nečišćenje pribora za njegu: Nečišćenje ovih svakodnevnih predmeta podstiče rast bakterija, a njihova ponovna upotreba može prenijeti te klice na lice i tijelo i doprinijeti neugodnom mirisu. To znači da ove predmete treba čistiti nakon svake upotrebe.