Sistemski unapređivati ekološku svijest kod najmlađih

Ekološka svijest u Crnoj Gori kod najmlađih nije na odgovarajućem nivou i neophodno ju je sistemski unapređivati, ocijenili su sagovornici agencije MINA. Oni dodaju da obrazovanje u oblasti zaštite prirode treba da bude mnogo intenzivnije u osnovnim i srednjim školama.

Biolog Bogić Gligorović kazao je da je nivo ekološke svijesti kod učenika u odnosu na ranije generacije dosta niži zbog smanjenja programa biologije. „Što predstavlja značajan problem u posljednjih sedam-osam godina. Postoje određeni projekti koji pozitivno utiču na nivo svijesti kod učenika, ali to je nedovoljno”, dodao je Gligorović.

Izvršna direktorica nevladine organizacije Grin houma /Green home Azra Vuković naglasila je da je važno da programi edukacije o zaštiti životne sredine krenu još od vrtića. “Smatram da bi u tom uzrastu trebalo da posvetimo značajno više pažnje kada riječ o ekološkim temama, a naravno kasnije i kroz programe obrazovanja”, rekla je Vuković.

Vuković je kazala da je kroz rad sa mlađima uvidjela da njihov odnos prema prirodi i prirodnim resursima nije odgovarajući. “Što znači da smo kroz proces obrazovanja propustili da djeci objasnimo važnost prirode, važnost dobrog odnosa prema prirodi, stoga mi danas imamo puno problema u praksi”, dodala je Vuković.

Ona smatra da je obrazovni segment jedan od odgovornijih za podizanje svijesti o zaštiti prirode. “Bez obzira na to što mi sebe smatramo ekološkom državom, to ne prati naše djelovanje niti na nivou djece i mladih, niti na nivou građana uopšte, a kamoli na nivou donosioca odluka koji bi trebalo mnogo drugačije i intenzivnije da se bave ovim temama”, kazala je Vuković.

Gligorović je naveo da škole kroz nastavne i vannastavne aktivnosti mogu da sprovedu određene stvari u pravcu podizanja ekološke svijesti učenika, ali je ukazao na ograničene mogućnosti škola, posebno u finansijskom dijelu. “Koliko sam sad informisan, u tom pravcu ide sljedeća reforma obrazovanja, ali sama reforma obrazovanja je dosta složen proces. Ne možemo mi to da uradimo za dan ili godinu. To traje nekoliko godina i onda se dobiju određeni rezultati”, rekla je Gligorović.

Vuković je ocijenila da “smo nekako kroz ovaj proces obrazovanja uspjeli da stvorimo generacije koje nemaju adekvatan odnos prema životnoj sredini”. “Kažem, uspijemo u nekom negativnom kontekstu, jer to vidimo i kroz aktivnosti koje radimo, pa tako imamo mlade kojima je mnogo interesantnije da budu na telefonu nego da se uključe u rad”, dodala je Vuković.

Na pitanje da li bi ekološku svijest kod mladih trebalo pokušati pridobiti preko telefona i društvenih mreža, Vuković je rekla da se konekcija sa prirodom dešava u prirodi. “Povezivanje sa prirodom se mora dešavati na praktičnoj nastavi, u parkovima, u zaštićenim područjima. Djeca moraju osjetiti kako je kada se isprljaš, kako je kada padneš, kako je kada boraviš i osjetiš prirodu”, kazala je Vuković.

Gligorović je istakao da djeca sve manje borave u prirodi jer su većinom fokusirani na urbane centre i taj način življenja. Naveo je da je više kampanja, poput pravilnog odlaganja otpada, pokrenuto u cilju podizanja ekološke svijesti, a u sklopu pregovaračkog poglavlja 27.

Vuković je rekla da se dešava dosta toga, ali na individualnom nivou, a ne sistemski. Ona je ukazala na to da problem predstavlja što te aktivnosti nijesu sistematizovane i što nijesu na nivou cijele Crne Gore. “Jer nemaju svi iste mogućnosti da učestvuju u takvim aktivnostima. Nekada nam dođu mladi iz drugih gradova, ali to su uglavnom učesnici iz Podgorice”, dodala je Vuković.

Ona smatra da bi obrazovanje trebalo da bude mnogo intenzivnije u osnovnim i srednjim školama i da to bude mjesto gdje se stiču znanja i vještine u vezi sa zaštitom prirode. Gligorović je, odgovarajući na pitanje koje korake bi preduzeo u pravcu podizanja ekološke svijesti, rekao da je to proces. “Prihvatili smo jedan model ponašanja koji nije adekvatan. Naš odnos prema našem okruženju je nekako grabljiv da iskoristimo prirodu i sve u ovom momentu, ne računajući šta će biti za pet ili deset godina”, kazao je Gligorović.

On je naveo da će biti potrebno dugo da bi se postigao određeni nivo razmišljanja u odnosu na prirodu. Gligorović je kazao da bi, u cilju podizanja ekološke svijesti, trebalo povećati broj časova biologije, ekologije, kao i razvijati više slobodnih aktivnosti i sprovesti više kampanja i obrazovnog programa.

“Nije samo važno da jačamo ekološku svijest i da sve prepustimo svijesti građana, nego je jako važno da institucije koje su nadležne povedu računa o tome, i da onda kada nemamo adekvatnu svijest građana, imamo adekvatne kaznene mjere”, zaključio je Gligorović.