Gojzericama po divovima i patuljcima predivnih planina

Na Prokletijama, veličanstvenom planinskom masivu na granici Crne Gore, Kosova i Albanije, u junu je flora zaista nevjerovatna, sa brojnim cvjetovima koji stvaraju „žive“ tepihe pred očima; Lovcima na vrhove Italija je penjačka poslastica. Gotovo polovina zemlje smještena je iznad 300 m apsolutne visine, a visokoplaninska područja pokrivaju čak trećinu karte.

Većini nas su poznata imena Sveti Jure, Vaganski vrh, Kula, Sveta Gera, Risnjak, Snježnik, Sljeme… Ali, pokušajte da se prisjetite školskog gradiva i naziva najvišeg vrha Hrvatske. Mnogi se zbune, i za to postoji razlog. Negdje ćete vidjeti da je kao najviši vrh navedena Dinara, a negdje Sinjal. U stvari je riječ o istom vrhu i oba naziva su ispravna. Dakle, Sinjal = Dinara = 1831 metar nadmorske visine. Zašto kruže dva imena i zašto se najviši vrh jednostavno ne zove Dinara? Zato što bi moglo doći do zabune da je to najviši vrh ili bilo koji dio planine, piše Punkufer.hr.

Zapravo je Sinjal, odnosno Dinara, najviši vrh hrvatskog dijela planine Dinare, dok je ukupno gledano njen najviši vrh Troglav na 1913 metara visine u Bosni i Hercegovini. Sinjal je ime dobio po – (geo)signalu. Alan Čaplar i HPD „Sinjal 1831“ objašnjavaju: vrh su zapravo imenovali domaći pastiri koji su raznim signalima – poput odsjaja sunca u ogledalu – komunicirali sa svojim u podnožju planine. Naizgled jednostavno i logično ime čuva uspomenu na tradiciju i višestoljetni suživot čovjeka s prirodom u ovom kraju, pa bi ga trebalo njegovati.

U davnini su Dinaru zvali Adrian Horos (međa Jadrana), a današnje ime dobila je po ilirskom plemenu koje je živjelo na njenim istočnim padinama. Ilirima je Dinara bila sveta, a tokom rimskih pohoda na Balkan potvrdila je svoju važnost pružajući im zaštitu od napada. U širem smislu, Dinara je masiv dug 84 kilometra koji, osim Dinare iznad Knina, obuhvata i planine Troglav i Kamešnicu. Upola niža planina iznad ušća Cetine u more takođe se naziva Dinara, ali je poznatija kao Omiška Dinara. Najviši vrh Dinare nalazi se na sjeverozapadnom dijelu općine Livno. Na nekim kartama naziva se Veliki Troglav. Planina Troglav kao masiv dugačka je 30, a široka 10 kilometara. Predstavlja granično područje između Bosne i Dalmacije i povezuje Dinaru i Kamešnicu. Udaljena je svega dva kilometra od hrvatske granice i 22 kilometra od naselja Uništa. Troglav je, kao što mu ime kaže, planinski sklop koji se sastoji od tri vrha ili „tri glave“ (Mali 1661 m, Srednji 1790 m i Veliki Troglav 1913 m).

Prokletije, veličanstveni planinski masiv na granici Crne Gore, Kosova i Albanije, najviši su dio Dinarskog gorja (Jezerca 2694 m u Albaniji i Đeravica 2656 m na Kosovu). U planinama višim od 2500 metara u jednom potezu možete se popeti na najviši vrh Crne Gore (Zla Kolata), najviši vrh Kosova (Đeravica), posjetiti balkanski Matterhorn (Maja e Arapit) i prošetati pored glečerskih jezera. U junu je flora zaista nevjerovatna, sa brojnim cvjetovima koji stvaraju „žive“ tepihe pred očima. Prokletije su bogate i brojnim glečerskim jezerima, a najpoznatija su Plavsko, Ridsko i Visitorsko jezero.

Svaka država u kojoj se prostiru Prokletije ima svoje posebnosti. Tako ćete u Crnoj Gori pronaći vrh Karanfil ili dolinu Grbaje sa prelijepim pogledima. Kosovski kanjon Rugova sa via ferratom nudi gole stijene i adrenalin, dok u Albaniji duge šetnje prema Čeremu i Dobërdolu pružaju jedinstven doživljaj. Mnogi ne znaju da se u Prokletijama nalazi i najjužniji glečer sjeverne hemisfere. Osim toga, planine su dom medvjeda i balkanskog risa, jedne od najugroženijih životinja u Evropi.

„Tri glave“ pronaći ćete i u susjednoj Sloveniji. Triglav, najviši vrh Slovenije i nekadašnje Jugoslavije, uzdiže se na 2864 metra u Julijskim Alpama i jedan je od najvažnijih simbola zemlje. Kada se posmatra iz Gorenjske, planina izgleda kao da ima tri vrha, po čemu je i dobila ime. Prvi uspon na Triglav zabilježen je 1778. godine, kada su se na vrh popela četvorica planinara iz Bohinja, uz podršku mecene Žige Zoisa koji se nadao da će otkriti novo nalazište rude. Triglav se nalazi u srcu Nacionalnog parka Triglav, jedinog nacionalnog parka u Sloveniji koji obuhvata oko četiri procenta teritorije države. Njegov značaj za Slovence vidi se i u tome što je prikazan na državnoj zastavi.

U blizini vrha, na oko 2500 metara nadmorske visine, nalazi se Triglavski dom na Kredarici, najviši planinarski dom u Sloveniji, uz koji radi i meteorološka stanica koja prati klimatske promjene. Na sjevernoj padini planine nalazi se i jedini stalni glečer u Sloveniji – Triglavski glečer, na oko 2400 metara nadmorske visine.

Ljubiteljima planinarenja Italija je prava poslastica. Gotovo polovina zemlje nalazi se iznad 300 metara nadmorske visine, a visokoplaninska područja zauzimaju čak trećinu teritorije. Sastoji se od tri različite prirodno-geografske cjeline: Alpa na sjeveru, Apenina duž Apeninskog poluostrva i na Siciliji, te Padske nizije između njih. Najviši vrhovi Italije nalaze se u Alpama na sjeveru, predvođeni masivom Monte Rosa (vrh Dufourspitze, 4634 m) na granici sa Švajcarskom i čuvenim Matterhornom (Monte Cervino, 4478 m). Najviši vrh koji se u potpunosti nalazi unutar Italije je Gran Paradiso (4061 m). Najviša planina u Italiji (i Alpama) je Mont Blanc (Monte Bianco) sa 4807 metara, na granici sa Francuskom. Najviši vulkan i planina u južnoj Italiji je aktivna Etna na Siciliji (preko 3320 m).

Od Alpa do Apenina, preko glečera, vulkana ili vrtoglavih staza iznad mora, prateći drevne rute ili kroz šumovite predjele, Italija je savršena destinacija za sve koji vole prirodu.

Mađarska je najpoznatija po ravnicama, ali krije i nekoliko planinskih oblasti. Najviši vrh zemlje, Kekeš, dostiže 1014 metara nadmorske visine i predstavlja zanimljivu destinaciju za izletnike, bicikliste i ljubitelje prirode. Iako nije visok kao alpski vrhovi, Kekeš nudi raznovrsna iskustva – od laganih šetnji do zimskih aktivnosti poput skijanja. Uspon na Kekeš je vrlo jednostavan i pristupačan gotovo svima. Od parkinga do vrha dijeli vas svega nekoliko stotina metara, pa se može stići za desetak minuta laganog hoda. Zbog toga nije potrebna posebna oprema, a planina se može posjećivati tokom cijele godine. Iako je vrh okružen šumom pa su pogledi ograničeni, sa tornja se pruža lijep pogled na vinograde u podnožju. Kekeš se nalazi oko 100 kilometara od Budimpešte, što ga čini idealnim za jednodnevni izlet. U blizini je i naselje Matrahaza sa hotelima i dodatnom turističkom ponudom. Planina je posebno popularna među lokalnim stanovništvom i vikendom može biti prilično posjećena.