Cvjetnica: Spomen na ulazak Isusa u Jeruzalem i početak Velikog tjedna

Cvjetnica se obilježava kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, a ujedno označava i početak Velikog tjedna, najvažnijeg razdoblja u kršćanskoj liturgijskoj godini kada počinju pripreme za najveći kršćanski blagdan – Uskrs. Ova nedjelja se slavi u nedjelju prije Uskrsa, odnosno zadnju, šestu korizmenu nedjelju.

Cvjetnica predstavlja uvod u Veliki tjedan tokom kojeg se posebno slave Veliki četvrtak, Veliki petak i vazmeno ili uskrsno bdijenje kao priprava za Uskrs. To je posljednjih sedam dana Isusove zemaljske službe, a Cvjetnica je bila “početak kraja” njegova djelovanja.

Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, koji se desio u dane prije Pesaha, židovskog blagdana koji se spominje izlaska Židova iz egipatskog ropstva, opisan je u sva četiri evanđelja – po Marku, Mateju, Luki i Ivanu, kao i njegova muka koja je uslijedila nakon toga. Ulazak Isusa u Jeruzalem, u glavni grad i središte političkog i religijskog života židovskog naroda, predstavlja radostan trenutak u kojem je Isus dočekan s maslinovim i palminim granama, simbolima mira i prihvaćanja, što ostaje središnji motiv Cvjetnice kroz stoljeća.

Običaj da vjernici na blagoslov nose maslinove i palmine grančice nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi. Spoj procesija, grančica i liturgijskih čitanja usmjerava vjernike prema osobnom promišljanju, pokajanju i duhovnoj obnovi.

Cvjetnica se naziva i “Radosnica” jer s njome završava korizmeno vrijeme i ulazimo u radost Uskrsa. No, s Cvjetnicom počinje i vrijeme Isusove muke. U Velikom tjednu slave se najveće tajne kršćanstva – Isusova muka, smrt, pokop i uskrsnuće.

Na početku uvodnog obreda zbor pjeva gregorijanski koral “Hosana Davidovu Sinu”. Isus u Jeruzalem ulazi na magarcu kao kralj mira, a ne kao politički vođa ili vojni osvajač. Prema evanđelistima, Isus je odabrao ući u Jeruzalem jašući na magarcu, simbolizujući skromnost i nenametljivost.

Naziv za Cvjetnicu kao Nedjelju palmi o muci Gospodnjoj prvi put se pojavljuje u 8. stoljeću, kada je objedinjena istočna i zapadna tradicija. Istočna tradicija joj je u 4. stoljeću dala naziv Nedjelja palmi, dok je drevna rimska tradicija ovu nedjelju nazivala Nedjeljom Muke Gospodinove, stavivši u središte Kristovu muku na križu.

U hrvatskom folkloru, Cvjetnica je dan obilježen uporabom raznovrsnoga proljetnog bilja. Stari pučki običaji nalažu da se grančica čuva cijele godine, vjerujući da štiti kuću od raznih nedaća, bolesti i uroka.