Analiza CGO: Crnogorsko pravosuđe na raskršću napretka i slabosti

Crnogorsko pravosuđe i dalje funkcioniše na raskršću formalnog napretka i suštinskih slabosti, poručuju iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Iako je u posljednje dvije godine usvojen niz reformskih zakona, efekti tih promjena ostaju ograničeni i nedovoljno vidljivi.

Ovo su neki od glavnih nalaza analize CGO-a „Stanje i pravci razvoja pravosuđa u Crnoj Gori“, autora dr Ivana Vukčevića, koordinatora programa Ljudska prava, koja nudi detaljan presjek stanja i konkretne preporuke za izlazak iz institucionalnog zastoja. Dokument ukazuje da normativni napredak nije praćen odgovarajućom primjenom, te da problemi poput nedovoljne nezavisnosti, slabe efikasnosti i ograničene odgovornosti i dalje opterećuju pravosudni sistem.

Politički uticaj ostaje izražen, naročito kroz način izbora članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, kao i kroz pritiske na nosioce pravosudnih funkcija. „Nezavisnost pravosuđa podrazumijeva stvarnu institucionalnu autonomiju sudova i tužilaštava u odnosu na izvršnu i zakonodavnu vlast“, pojašnjava dr Vukčević.

Osim toga, trajanje sudskih postupaka ostaje poseban izazov. Dugotrajni procesi, česta odlaganja i nedovoljna koordinacija između pravosuđa i policije usporavaju pravdu, čime se narušava pravo građana na suđenje u razumnom roku. Izražava se i široka upotreba pritvora, što je suprotno međunarodnim standardima. Preliminarna zapažanja Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja iz 2025. godine pokazuju da više od polovine zatvorske populacije čine pritvorenici, čiji se broj udvostručio u odnosu na 2022. godinu.

CGO apeluje na donosioce odluka da pritvor koriste isključivo kao krajnju mjeru i odustanu od produženja njegovog maksimalnog trajanja. Takođe, ukazuje se na problem neujednačene transparentnosti i curenja informacija iz istraga, što narušava integritet postupaka. Materijalni i kadrovski kapaciteti pravosuđa karakterišu niske zarade, nedostatak stručnog kadra i neadekvatni infrastrukturalni uslovi.

Iako su usvojeni novi etički kodeksi, njihova primjena ostaje neujednačena, a selektivnost u adresiranju predmeta od javnog interesa direktno urušava povjerenje građana u pravosuđe. Autor dokumenta upozorava na nedovoljno postupanje tužilaštva po negativnim nalazima DRI, što dodatno podriva odgovornost institucija.

Analiza prepoznaje pozitivne pomake, ali naglašava da ti pomaci moraju biti sistemski i principijelno primijenjeni. Kroz 15 zaključaka i preporuka, CGO nudi mapu puta ka jačanju nezavisnosti, odgovornosti i efikasnosti pravosuđa. Prioritetne mjere uključuju ustavno jačanje nezavisnosti pravosuđa, unapređenje efikasnosti, jasno razgraničenje odgovornosti i povećanje transparentnosti.

„Ključni izazov ostaje prelazak sa normativnog usklađivanja na dosljednu primjenu prava, jer će se reforme mjeriti isključivo rezultatima koji za sada izostaju“, zaključuje dr Vukčević. CGO poziva sve društvene aktere da doprinesu otvorenoj i odgovornoj raspravi o budućnosti pravosuđa u Crnoj Gori.