Šest "zdravih" namirnica koje su zapravo ultra-prerađene

Načelnica iz oblasti ishrane objašnjava zdravstvene efekte nekih često pogrešno shvaćenih proizvoda. Neke u naprijed upakovane namirnice, poput testenine i pirinča, osnovne su namirnice koje mnogi od nas jedu kao dio uravnotežene ishrane. Drugi, poput čipsa i slatkih grickalica, očigledno nisu zdrava hrana, piše Science Focus.

Međutim, kod nekih upakovanih i prerađenih proizvoda, tvrdnje na deklaraciji mogu otežati odluku o tome šta je zdravo, a šta nije. Kako nedavna studija pokazuje da ishrana bogata ultra-prerađenom hranom povećava rizik od više od 30 zdravstvenih ishoda – uključujući kardiovaskularne bolesti, metaboličke poremećaje pa čak i probleme sa mentalnim zdravljem – nivo prerađivanja i njegov uticaj na naše tijelo sve se više uzimaju u obzir.

Sve namirnice mogu biti deo zdrave, uravnotežene ishrane, ali nisu sve podjednako nutritivne. Važno je da se planovi ishrane ne zasnivaju na tvrdnjama sa etiketa, već da se razmotri kako ove namirnice konzumiramo u širem kontekstu života i ciljeva. Svi imamo različite zdravstvene, finansijske, poslovne, vremenske i druge životne pritiske.

Takođe, nema potrebe za panikom zbog naslova koji tvrde da određena hrana može dovesti do „povećanja rizika od 50 procenata” za neku bolest. To može zvučati kao da se vaš lični rizik udvostručuje, ali to nije slučaj – takvi podaci se zasnivaju na relativnom riziku za cijelu populaciju, a ne za pojedinca. To znači da takvi procenti nisu apsolutni. Oni zavise od toga koliko se neka hrana jede, koliko često, šta se još jede i kolika je početna verovatnoća za pojavu bolesti.

Evo nekih proizvoda koji se često pogrešno tumače, a koje možemo naći na policama supermarketa.

Gotova jela - Gotova jela poput lazanja označena izrazima poput „najfinije” i „najbolje” predstavljaju se kao pouzdana prečica do uravnoteženog obroka. Na prvi pogled, sastojci deluju sasvim dobro, sa namirnicama poput testenine, mesa, sira i začina. Ipak, priprema ovih jela kod kuće i dalje je nutritivno bolja opcija. Gotova jela često sadrže dodatne konzervanse i stabilizatore i posebno su bogata solju, kako bi bila stabilna, bezbjedna za upotrebu i ukusnija. Proizvodnja gotovih jela je lakša i jeftinija ako proizvođači koriste manje sastojaka. Zbog toga su ovakvi „obroci” često neuračunati i siromašni povrćem.

Biljna mlijeka - Biljna mlijeka se promovišu kao „alternativa” mliječnim proizvodima – koristimo ih na isti način kao kravljeg mlijeka, a sama riječ „biljno” daje utisak da su zdravija opcija. Međutim, nutritivno nisu ekvivalentna. Mlečni proizvodi su minimalno prerađeni, dok su biljna mlijeka ultra-prerađena. Biljke se zagrijavaju, cijeđenje, suše u prah ili ekstrahuju, a zatim se ponovo miješaju sa vodom, često u udelima od svega dva odsto. Ključni nutrijenti poput kalcijuma dodaju se naknadno, ali se talože na dnu – ako se pakovanje ne promućka dobro i često, ne će dostići u čašu.

Kada je reč o zdravstvenim benefitima, teško je dati jasan odgovor. Biljna mlijeka su važna za ljude koji ne mogu ili ne žele da piju klasično mlijeko, ali dugoročni efekti njihove konzumacije nisu dovoljno istraženi – većina dokaza dolazi iz studija o cjelovitim biljkama, a ne o mlijeku napravljenom od njih.

Zamjene za meso - Kao i biljna mlijeka, zamjene za meso imaju „oreol zdravlja” jer su „napravljenje od biljaka”. Međutim, čips, votka i slatkiši su takođe tehnički napravljeni od biljaka. Koristi dolaze od konzumiranja biljaka u njihovom prirodnom obliku, a ne od sastojaka prerađenih u veštačko meso. Smanjenje unosa mesa, naročito prerađenog, pokazalo se kao korisno za zdravlje. Ali ono čime se meso zamjenjuje utiče na eventualne koristi.

Napici kao zamjena za obrok - Ovi napici tvrde da obezbjeđuju potpunu ishranu, sa kontrolisanim kaloričkim porcijama i minimalnim trudom u pripremi. To jeste tačno, i u nekim situacijama, poput bolesti ili povrede, slabog apetita ili jednostavne praktičnosti, mogu biti neophodni. Međutim, iako sadrže sve esencijalne nutrijente, nedostaju im druge važne komponente. Prirodna hrana takođe sadrži „bioaktivne” supstance, jedinjenja za koja se zna da doprinose zdravlju. Zamjene za obrok takođe nemaju raznovrsnost, koja je važna kako bismo uživali u hrani i smanjili rizik od stalnog konzumiranja istog. Zato je važno da se kombinuju sa drugim namirnicama i da se potraži stručni savjet ako se često koriste.

Žitarice za doručak - Ovi proizvodi mogu biti veoma različiti kada je reč o nutritivnoj vrednosti i uticaju na zdravlje. Neki su minimalno prerađeni, sa malo šećera i povezani su sa zdravstvenim benefitima, poput ovsenih pahuljica i pšeničnih pahuljica. Drugi su visoko prerađeni i bogati šećerom, pa više liče na desert nego na doručak. Ipak, neka istraživanja povezuju konzumaciju žitarica za doručak sa boljom ukupnom ishranom. I ovde je važan širi kontekst cjelokupne ishrane.

Granola i proteinske pločice - Ovo je veoma raznolika kategorija proizvoda. Pločice mogu biti visoko prerađene i bogate solju, šećerom i aditivima, ali kontekst ponovo igra veliku ulogu. Ako zamjenjuju cjelovite namirnice, vjerovatno nisu najbolji izbor za zdravlje, ali ako mijenjaju „nezdravu” hranu, mogu imati određene prednosti. Za neke ljude, u određenim situacijama, praktičnost i dug rok trajanja pločica mogu biti korisni. Ali za većinu nas, one vjerovatno nisu nutritivno kvalitetna svakodnevna namirnica.