Loše stanje ribljeg fonda u Cijevni

Stanje ribljeg fonda u Cijevni veoma je loše, glavatica nije pronađena, a potočne pastrmke je jako malo, kazao je profesor Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) Danilo Mrdak, navodeći da je najgore to što nema riblje mlađi. Parkovi Dinarida su, u saradnji s stručnjacima sa PMF-a, započeli istraživanje riba u Cijevni.

Mrdak je agenciji MINA rekao da su počeli istraživanje da vide u kakvom je stanju populacija riba u Cijevni, u sklopu projekta koji ima za cilj da se utvrdi stanje bioloških komponenti tog zaštićenog područja. On je podsjetio da je riba glavatica bila jedan od razloga zašto su Cijevna i njen kanjon proglašeni parkom prirode i stavljeni pod poseban režim gazdovanja. „Zbog toga smo krenuli sa ovim istraživanjem i trenutno se nalazimo u gornjem dijelu Cijevne na crnogorskoj teritoriji, ali ima još dosta toka na albanskoj teritoriji i trebalo bi da radimo i taj dio njenog toka“, rekao je Mrdak.

Kako je naveo, za sada čekaju samo dozvolu od kolega iz Albanije, kako bi mogli nesmetano da odu i tamo, u skladu sa albanskim zakonodavstvom. „Stanje je veoma loše, nijesmo uspjeli da nađemo glavaticu, potočne pastrmke ima jako malo, a ono što je najgore od svega jeste potpuno odsustvo riblje mlađi, što ukazuje na veliki krivolov, a možda još neki uticaji postoje koje treba tek da vidimo“, kazao je Mrdak.

On je istakao da je to tek prvi izlazak na teren i da će biti još dosta izlazaka. „Do kraja projekta vjerovatno ćemo utvrditi tačno o čemu se radi i na osnovu toga predložiti mjere kako da se popravi ovo stanje, a poslije je na nadležnima, na upravljaču Spomenikom prirode, da primjeni ili da ne primjeni ono što smo mi preporučili, jer mi nemamo moć da kažemo da nešto mora, već samo možemo da kažemo kako bi bilo bolje“, rekao je Mrdak.

On je podsjetio da su posljednje istraživanje radili 2019. godine i da su tada imali prilično alarmantne podatke. „Radili smo za potrebe ribarskih osnova i tada smo vidjeli da nešto se loše dešava i da se ne gazduje kako treba“, dodao je Mrdak.

Kako je naveo, znajući da je tek prije godinu oformljeno privredno društvo koje gazduje rijekom, a da još nema rendžerske službe koja bi trebalo da čuva i da se provodi zaštita, donekle su očekivali loše rezultate. „Iskreno, nadao sam se da je makar malo bolje, da su ljudi možda shvatili ako je Spomenik prirode da smanje 'doživljaj' i da smanje nelegalne aktivnosti, ali lošije je nego što sam očekivao“, naglasio je Mrdak.

Projektna koordinatorka u Parkovima Dinarida Milica Kandić kazala je da se dio toka Cijevne nalazi u zaštićenom području koje je Spomenik prirode. „Ovim istraživanjem želi se utvrditi stanje ribnjeg fonda, da vidimo u kakvom je stanju riblji fond Cijevne, s obzirom na to da je ta rijeka prepoznata po prisustvu pastrmskih vrsta koje su atraktivne sa aspekta razvoja sportskog ribolova, dok i sa aspekta zaštite prirode prisustvo pastrmki ima veliku vrijednost“, rekla je Kandić.

Kako je navela, istraživanje opet rade nakon više godina i tada će imati uporedne podatke. „Istraživanje je započeto i ono što vidimo jeste dosta loše stanje, zato što ribe skoro pa nema“, istakla je Kandić. Kako je navela, vidjeće se šta će do kraja istraživanje pokazati, ali ono što je do sada viđeno nije ohrabrujuće.

Kandić je apelovala na nadležne institucije, upravljača zaštićenog područja, Opštinu Tuzi, da preduzme određene aktivnosti na zaštiti Cijevne. Direktor preduzeća Spomenik prirode kanjon Cijevne Adnan Drešević podsjetio je da je to preduzeće Skupština opštine Tuzi osnovala u oktobru prošle godine. „Pomoću ovog projekta mi ćemo da radimo istraživanje riba analizu rib, u saradnji sa Parkovima Dinarida, i na bazi toga mi ćemo imati mjere koje ćemo ubuduće da realizujemo, a sa ciljem u vezi očuvanja ribe u Spomeniku prirode“, rekao je Drešević.

On je istakao da su sada u početnim koracima funkcionisanja, da su donijeli neke planove, a da u kratkom periodu očekuju osnivanje službe zaštite. „Pomoću te službe zaštite mi ćemo i na terenu da doprinesemo da se riblji fond čuva, a na osnovu ovih rezultata koji će projekat dati, donijećemo tačne mjere za očuvanje ribe u Spomeniku prirode“, kazao je Drešević.

Aktivnosti istraživanja predstavljaju dio šireg projekta koji sprovode Parkovi Dinarida – Mreža zaštićenih područja Dinarida, a koji ima za cilj pružanje podrške novoformiranom upravljaču u uspostavljanju funkcionalnog sistema upravljanja zaštićenim područjem Spomenik prirode „Kanjon Cijevne“ koji je finansijski podržan od strane Partnerskog fonda za kritične ekosisteme – CEPF.