Koliko brzo nakon buđenja treba doručkovati?

Doručak ubrzo nakon buđenja može pomoći u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi i obezbijediti dovoljno energije za ostatak dana. Preporučuje se da se prvi obrok poje u roku od jednog do dva sata nakon ustajanja, i to otprilike u isto vrijeme svakog dana kako se ne bi remetio unutrašnji tjelesni sat. Pravilna raspodjela obroka važna je i zbog toga što je tijelo u jutru osjetljivije na insulin, hormon koji reguliše šećer u krvi, pa ga tada efikasnije kontroliše nego kasnije tokom dana. Nakon noćnog posta zalihe energije su snižene, a doručak tijelu obezbjeđuje energiju i hranjive materije potrebne za početak dana. To pomaže mozgu i mišićima da bolje funkcionišu i doprinosi osjećaju budnosti i bolje koncentracije.

Na taj sat utiču svjetlost, san i vrijeme obroka pa neredovna ishrana može poremetiti njegov rad. Doručak u isto vrijeme svakog jutra pomaže da se taj ritam održi.

Studija koja je obuhvatila više od 7.000 ljudi pokazala je da je kasniji doručak povezan sa višim nivoom šećera u krvi i većom insulinskom rezistencijom. Ipak, neka istraživanja sugerišu da odlaganje doručka kod nekih ljudi može pomoći u kontroli šećera u krvi, što zavisi od individualnih razlika, navika spavanja, hormona, gena i eventualnih hroničnih bolesti.

Uravnotežen doručak ključan je za održavanje stabilnog nivoa šećera u krvi i obezbjeđivanje energije za jutarnje sate. Osnovu obroka treba da čine složeni ugljeni hidrati bogati vlaknima, poput hljeba od cijelog zrna, ovsenih pahuljica, smeđeg pirinča ili kinoe. Važno je dodati i proteine koji doprinose osjećaju sitosti i pomažu u kontroli šećera u krvi. Dobri izvori su jaja, grčki jogurt, sir, proizvodi od soje, orašasti plodovi i sjemenke. Količinu vlakana možete dodatno povećati povrćem i voćem sa nižim sadržajem šećera, poput bobičastog voća. Obrok je dobro zaokružiti i zdravim mastima koje takođe doprinose sitosti, a nalaze se u maslinovom ulju, avokadu, orašastim plodovima i sjemenkama. (RTCG)