Generacija bez kikirikija: Kad alergije mijenjaju djetinjstvo

BBC na srpskom objavio je prilog "Generacija bez kikirikija: Kad alergije mijenjaju djetinjstvo" koji prati Draganu Mladenović i njenu tada petogodišnju ćerku. Dragana kaže: „Mama, peku me usta." Kada je njena ćerka prvi put probala kolač s kikirikijem, lice joj se crvenilo, a ubrzo je krenulo i gušenje.

Alergije na hranu pogađaju otprilike tri do šest odsto djece u svijetu, prema podacima Evropske akademije za alergiju i kliničku imunologiju. Nastaju kao posljedica neadekvatnog odgovora imunog sistema, objašnjava Snežana Rsovac, specijalistkinja dječije pedijatrije i pulmologije. „Karakteristično je da su alergija na hranu i atopijski dermatitis često prve manifestacije alergijske sklonosti kod djece", dodaje ona.

Atopijski dermatitis je hronična, nezarazna upala kože koja uzrokuje suvu kožu, crvenilo i jak svrab. Istraživanja upućuju na to da su djeca sve više alergična, kaže Rsovac. Alergije nisu isključivo posljedica genetike, jer iako postoji nasljedna sklonost, značajnu ulogu imaju i drugi faktori, dodaje ona. „Vjeruje se da upravo kombinacija genetske predispozicije i epigenetskih, odnosno faktora sredine, doprinosi porastu broja djece i odraslih sa alergijskim bolestima", ukazuje Rsovac.

Faktori poput načina ishrane, aditiva u hrani, zagađenja vazduha, duvanskog dima, infekcija mogu uticati na ove epigenetske promjene, podaci su iz časopisa Oxford Academic. Epigenetika je oblast biologije koja proučava kako aktivnost gena može da se mijenja bez promjene same DNK strukture.

Testovi za alergije su potvrdili Draganuinu sumnju. „Testovi za alergije potvrdili su Draganinu sumnju", kaže. Radili smo testove krvi i PRICK test (kada se kap alergena stavi na kožu) i svi su pokazali da je moje dete alergično na kikiriki, dodaje Dragana. Tada je počela „stalna briga da se snažne alergijske reakcije ne bi ponovile". Dragani je dosta vremena trebalo da nauči ćerku kako da pazi na ishranu.

U vrtiću je donošenje hrane zabranjeno, tako da sam tu bila mirna. „Ipak, na drugim mestima pazila sam na svaki njen korak", priseća se. Kada je riječ o alergijama na hranu u prvoj godini života, najčešći alergeni su proteini kravljeg mleka i jajeta, posebno belanca, objašnjava Rsovac. „U kasnijem dobu se kao značajni alergeni javljaju i orašasti plodovi, među kojima je kikiriki jedan od najčešćih", dodaje. Alergije su uglavnom takozvane IgE-posredovane, što znači da u njima učestvuju antitela koja su, inače, štit našeg imunog sistema. IgE ili imunoglobulin E je protein koji proizvode specifične ćelije imunog sistema, kao odgovor na različite mikroorganizme (bakterije, viruse, gljivice), a ponekad i kao odgovor na druge supstance koje organizam prepoznaje kao strane. „Postoje i forme koje nisu direktno posredovane IgE antitelima. Međutim, kada je riječ o alergijama na hranu, one su u velikom broju slučajeva povezane upravo sa specifičnim IgE antitelima usmerenim na određene namirnice", kaže.

Kod respiratornih alergija najčešći alergeni su poleni trava i grinje. „Poleni su sezonski alergeni i javljaju se u periodu cvetanja; simptomi se obično javljaju u proleće i leto, u zavisnosti od vrste polena. S druge strane, grinje su takozvani cjelogodišnji alergeni, jer ih ima u kućnoj prašini tokom cele godine", ukazuje Rsovac. Slično važi i za buđ i plijesni. „Zbog toga neka djeca imaju simptome tokom cele godine - zapušen nos, kihanje, kašalj, svrab očiju ili čak pogoršanje, poput astme", dodaje ona.

Alergijske reakcije mogu da budu različitog intenziteta - od blagih simptoma, sve do najtežeg oblika, anafilaksije, objašnjava doktorka. Anafilaksija je sistemska reakcija koja može da ugrozi život. Organi, poput mozga i srca, tada ne dobijaju dovoljno kiseonika i krvi. „Anafilaktički šok zahteva hitnu medicinsku intervenciju. Zbog toga se nekoj djeci propisuju autoinjektori adrenalina", kaže Rsovac. Omogućavaju brzu primenu adrenalina u hitnoj situaciji. Tada telo oslobađa hemikalije, među kojima je histamin, koje deluju na krvne sudove i izazivaju otečenost.

Najčešće alergijske reakcije: atopijski dermatitis (ekcem) svrab, crvenilo, otok na koži; alergijski rinitis (kijanje, curenje nosa, zapušenost); alergijska astma (pištanje u grudima, kašalj, otežano disanje); povraćanje, proliv, bol u stomaku. Izvor: World Allergy Organization Journal.

Šta su najčešći alergeni? Žitarice u kojima je gluten: pšenica, raž, ječam, ovas; kikiriki; soja; mleko; orašasti plodovi: bademi, lešnici, orasi, indijski orah, pistaći; jaja; celer; senf; susam; riba, rakovi i morski plodovi (dagnje, ostrige); sumpor-dioksid i sulfati koji se koriste kao konzervansi, poput lupina (sastojak u nekim testeninama i pecivima). Izvor: Engleska agencija za standarde hrane.

Život sa alergijom nije lak, ni za djecu, ni za roditelje, kaže Dragana. Redovno u prodavnicama čita deklaracije namirnica, a često ne opušta kad su u gostima ili na dječijim rođendanskim proslavama. Na putovanjima unaprijed provjerava gdje je prva bolnica. „Kad čujem kikirikij, to je kao sirena za uzbunu", kaže ona.

Izvor: BBC na srpskom i pedijatrija.