Belveder kao simbol zajedništva i opomena za budućnost

Centar za građanska prava poziva na obilježavanje pet godina od događaja na Belvederu, ističući važnost sjećanja na građanski otpor.

4

Centar za građanska prava pozvao je građane da se danas, u neđelju, 6. septembra, u 18 sati okupe na platou pored Biljarde i dostojanstveno obilježe pet godina od događaja na Belvederu. Alek Barović, mr Jakov Popović i Svetlana Pajović-Musić u razgovoru za Pobjedu ocjenjuju da poruke građanskog otpora iz septembra 2021. nijesu izgubile na značaju, dok pitanje političke, institucionalne i pravne odgovornosti još čeka odgovor.

Pet godina nakon protesta na Belvederu, događaji od 4. i 5. septembra 2021. godine za njihove učesnike nijesu završena istorijska epizoda, već trajna opomena, simbol građanskog otpora i podsjećanje na snagu zajedništva u trenucima kada su ugrožene temeljne vrijednosti crnogorskog društva. Peta godišnjica biće obilježena danas, 6. septembra, u 18 sati, na platou pored Biljarde, ispred Cetinjskog manastira, u okviru projekta „Cetinje pamti“, koji organizuje Centar za građanska prava. Projekat, posvećen kulturi pamćenja, podržan je na javnom konkursu Prijestonice Cetinje za finansiranje projekata iz oblasti kulture. Organizatori poručuju da žele da okupljanje postane tradicionalno i da se svake prve neđelje u septembru čuva sjećanje na jedan od najdramatičnijih događaja u savremenoj crnogorskoj istoriji.

Građani koji su se protivili ustoličenju mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija u Cetinjskom manastiru blokirali su 4. septembra 2021. godine prilaze Cetinju, među kojima i magistralni put kod Belvedera. U ranim jutarnjim satima narednog dana policija je krenula u razbijanje blokada, koristeći veliku količinu suzavca i šok-bombe, dok je na više mjesta došlo do sukoba demonstranata i policije. Mitropolit Joanikije i patrijarh Porfirije prevezeni su vojnim helikopterom do Cetinja, a potom su, pod jakim policijskim obezbjeđenjem, uvedeni u Cetinjski manastir, gdje je obavljeno ustoličenje. Slike Cetinja prekrivenog suzavcem, zapaljenih barikada i crkvenih velikodostojnika okruženih naoružanim pripadnicima bezbjednosnih službi obišle su region i svijet.

Iako je od tih događaja prošlo pet godina, sagovornici Pobjede saglasni su da javnost još nije dobila potpune odgovore o tome ko je donosio ključne odluke, na osnovu kakvih bezbjednosnih procjena je upotrijebljena sila i da li je njena primjena bila opravdana i srazmjerna. Naziv Belveder nosi i snažno istorijsko značenje. Ove godine obilježeno je devet decenija od Belvederskih demonstracija 26. juna 1936. godine, kada je protest nekoliko hiljada građana protiv političkog i ekonomskog obespravljivanja u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji ugušen u krvi. Poginulo je šest učesnika, dok je više od 15 demonstranata ranjeno.

Alek Barović smatra da će poruke Belvedera zauvijek ostati aktuelne, jer crnogorski narod, kako kaže, nikada neće imati luksuz da spusti gard. „Belveder služi kao opomena što će nam se desiti ako ustuknemo i što je zapravo krajnji plan onih sila koje decenijama, pa i vjekovima, pokušavaju da stave svoju nogu na Cetinje. Drugi Belveder se morao desiti, budući da smo na onaj prvi veoma brzo zaboravili“, kazao je Barović. On ocjenjuje da su se prilike u Crnoj Gori od septembra 2021. promijenile nagore, posebno unutar crnogorskog nacionalnog korpusa, koji, iako malobrojan, dozvoljava da bude predmet podjela i razdora. „To nam govori da iz svojih rana nijesmo ništa naučili, a narodi koji ne uče iz vlastite pogibije osuđeni su na nestanak. Nadam se da će se to promijeniti“, poručio je Barović.

Prema njegovim riječima, Belveder se ne smije prepustiti zaboravu upravo zato što je postao nacionalni mit i mjesto okupljanja. „Iako brojne razmirice lebde u našim odnosima, Belveder je simbol zajedništva. Tada smo se, uprkos različitim pogledima na pojedina pitanja, okupili oko osnovnih civilizacijskih principa i odbrane jedine nam domovine. Belveder treba poštovati i tretirati kao mit koji okuplja i spaja“, istakao je Barović. On smatra da događaji iz septembra 2021. nijesu rasvijetljeni, niti je utvrđena odgovornost za odluke koje su mogle imati dalekosežne posljedice. Vjeruje da će tek istorija jednoga dana do kraja rasvijetliti tadašnje namjere i postupke. „Da je sreće i sloge među Crnogorcima, Belveder bi bio svaki dan. Ovako nam ostaje nada da će eho tih svijetlih događaja nastaviti da tutnji kroz godine koje dolaze i podsjeća da borba za osnovne civilizacijske tekovine nikada ne smije prestati. I sunce se u svojoj borbi sa mrakom svake noći odmara, a Crna Gora nikad. Naša borba protiv mraka je vječna“, zaključio je Barović.

Mr Jakov Popović vidi Belveder kao istorijsku vertikalu naspram koje se može mjeriti stepen razriješenosti crnogorskog nacionalnog pitanja – od protesta 1936. do događaja iz septembra 2021. godine. „Belveder je, od inicijalnih protesta 1936. godine pa do danas, ostao vertikala naspram koje se postojano može mjeriti stepen razriješenosti crnogorskog nacionalnog pitanja. Paradoksalno je to što se, uprkos obnavljanju crnogorske državnosti, tokom proteklih devedeset godina, od vremena prvobitnog belvederskog stradanja, u Crnoj Gori tim povodom nije previše toga promijenilo“, kazao je Popović, koji će danas u ime organizacije STEGA govoriti na skupu.

Prema njegovoj ocjeni, ideja velikosrpskog državnog projekta, čije ostvarenje, kako navodi, pretpostavlja potpuni crnogorski nacionalni kulturocid, nastavila je jednakim intenzitetom da prožima crnogorsko društvo. „Datum 5. septembar 2021. godine predstavlja samo još jedno sukobljavanje između navedene ideologije i nacionalnih Crnogoraca. Geneza ovog vjekovnog sukoba počiva na činjenici da se velikosrpska ideologija nikada nije pomirila sa postojanjem crnogorske nacije, kojoj, kao punopravnom subjektu, pripadaju sva ona duhovna i kulturna prava koja već ostvaruju drugi narodi. Ovaj konflikt će se, pod drugačijim imenima, ciklično ponavljati u beskonačnost, sve dok Crnogorci ne razbiju velikosrpski monopol nad tumačenjem crnogorske duhovnosti i istorije“, istakao je Popović.

On smatra da se Belveder 2021. ponovio zato što prethodne generacije nijesu u dovoljnoj mjeri usvojile lekcije iz prošlosti. „Sam čin protestovanja bio je pravičan i neophodan, ali do njega prvobitno nikada nije moralo ni doći da se ozbiljnije pristupilo rješavanju crnogorskog duhovnog pitanja prije Belvedera. Belvederske proteste neophodno je upamtiti kako bi Crnogorci na njihovim temeljima mogli izgraditi novu svijest, onu koja će njihovim negatorima onemogućiti da ih ikad više stave pred takav sraman svršen čin“, poručio je Popović. Ni on ne smatra da su događaji u potpunosti rasvijetljeni, niti da će se to dogoditi dok Crnom Gorom, kako ocjenjuje, upravlja politička struktura koja je u odsudnom trenutku stala na stranu tuđeg velikodržavnog projekta. „Ne može se govoriti o političkoj, institucionalnoj ili pravnoj odgovornosti kada su sve navedene kategorije prvenstveno instrumentalizovane u svrhu ostvarivanja prethodno navedenog plana. U Crnoj Gori danas odgovornost predstavlja apsolutno selektivan koncept koji se, u rukama vlastodržaca, kao batina koristi radi progona onih koji su na Belvederu stali u odbranu crnogorskih nacionalnih interesa“, kazao je Popović.

On ne vjeruje da oni koji su bili odgovorni za postupanje prema građanima imaju moralni kapacitet da sami sebe pozovu na odgovornost, zbog čega ta obaveza, kako kaže, pada na pleća građana. „Kako bi se mogle stvoriti pretpostavke za preispitivanje odgovornosti vlastodržaca, građani najprije moraju prouzrokovati njihovu političku smjenu“, poručio je Popović.

Govoreći o tome predstavlja li Belveder završenu istorijsku epizodu ili trajni simbol otpora, Popović ističe da je belvederskim protestima, kao ideji borbe Crnogoraca za sopstvena nacionalna prava, teško odrediti početak i kraj. „Sam Belveder je postao paradigmatičan zato što se u kolektivnoj svijesti crnogorskog naroda počeo povezivati sa jednim konkretnim mjestom i dva presudna, ali traumatična primjera nacionalnog otpora velikosrpskom agresoru. No, Crna Gora i crnogorska borba za samobitnost uveliko prethode konceptu Velike Srbije i pokušajima njenog nasilnog vaspostavljanja“, kazao je Popović. Podsjeća da je prije 1936. i 2021. godine crnogorskih „Belvedera“ bilo na desetine i stotine. „Crnogorci su ih tada krstili kao Božićni ustanak, Velji rat, Bitku na Vučjem dolu, Grahovu, Krusima i Martinićima. Belvederska „epizoda“ predstavlja samo jednu kariku u dugom lancu viševjekovne bitke za slobodu. Njen slijed ne može zaobići ni ovu generaciju Crnogoraca, zbog čega je crnogorski nacionalni identitet neophodno postaviti na najsnažnije moguće osnove, koje će biti garant slobode Crne Gore i njenog građanskog karaktera“, zaključio je Popović.

Svetlana Pajović-Musić iz Centra za građanska prava ocjenjuje da su poruke Belvedera danas možda aktuelnije nego 2021. godine. „Za ovih pet godina promijenila se vlast, ali se nijesu promijenili procesi protiv kojih su građani tada ustali. Naprotiv, dio onoga na što smo upozoravali na Belvederu danas je postao dio institucionalne politike“, kazala je Pajović-Musić. Ona događaje od 5. septembra 2021. opisuje kao dane u kojima su državne institucije i sredstva prinude stavljeni u službu sprovođenja političkog i crkvenog čina, uprkos protivljenju velikog broja građana. „Desant na Cetinje, represija prema građanima, upotreba suzavca, šok-bombi i, prema svjedočenjima učesnika, gumenih metaka, da bi se sproveo politički i crkveni čin, bili su sramni i nezapamćeni. Umjesto da smo dobili odgovore i odgovornost, ljudi koji su tada bili u centrima odlučivanja i takozvanoj VAR sobi i dalje imaju veliki politički uticaj“, kazala je Pajović-Musić. Promjena vlasti, prema njenom sudu, nije donijela promjene nabolje. Umjesto snaženja građanskog i sekularnog karaktera države, kako kaže, Crna Gora se suočava sa klerikalizacijom političkog i društvenog života.

Komentari

Pročitaj još

Obilježavanje Dana Dišenove mišićne distrofije: Pristup mijenja živote

Na obilježavanju Dana Dišenove mišićne distrofije, naglašena je važnost pristupa koji mijenja živote oboljelih. Građani treba da budu aktivni nosioci kulturne strategije.

Obilježavanje Dana Dišenove mišićne distrofije: Pristup mijenja živote

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.