Muftija Murteza Karađuzović: Značajna ličnost crnogorske istorije
Muftija Murteza Karađuzović, značajna ličnost u vjerskoj i političkoj istoriji Crne Gore, istakao se svojom lojalnošću i doprinosom razvoju barskog područja.

Muftija crnogorskih muslimana od 1912. godine, Murteza Karađuzović je bio značajna ličnost u vjerskoj, političkoj i kulturnoj istoriji Crne Gore potonjih decenija XIX i nekoliko decenija XX vijeka.
Pokazivao je konstantnu lojalnost, odanost i pripadnost crnogorskoj državi i dinastiji i njenom suverenu – knjazu (od 1910. godine) i kralju Nikoli I Petroviću Njegošu, radeći trajno za dobro Crne Gore, vjerske tolerancije i ravnopravnosti u njoj, za napredak crnogorskih muslimana i posebno za sveukupni prosperitet barskog područja.
Relativno često je objavljivao tekstove u cetinjskom “Glasu Crnogorca”, i to dugi niz godina, o brojnim temama, između ostalog i o proslavama Bajrama kod barskih muslimana, kao i o obilježavanju rođendana knjaza Nikole, te o vjerskim, školskim i generalno društvenim prilikama u gradu i okolini, njegujući i zastupajući uvijek dostojanstveno, princip zajedništva između kultura i religija sugrađana Bara i jednakosti u zakonskim pravima i obavezama.
Činio je brojna plemenita djela od interesa za Bar i njegove građane i ukupno za Crnu Goru. Radio je to i kad je bio vjeroučitelj, hodža i kadija u Baru, a naročito je to dobilo na značaju i uticaju od kada je postao državni funkcioner i vjerski poglavar, budući da je bio poslanik Crnogorske narodne skupštine i član Državnog savjeta.

Knjaz Nikola je izuzetno cijeneći njegov rad od koristi za Bar, Crnu Goru, multivjerski sklad u njoj, prosvjetni i kulturni napredak i odlikovao je povodom jubileja proslave 400 godina od Obodske štamparije, prvi put hodžu Murtezu Karađuzovića Danilovim ordenom IV stepena (reda) 1893. godine, o čemu izvještava i list “Glas Crnogorca”, broj 32, od 7. avgusta 1893. godine, na strani 4.
Tada je, valja podsjetiti, istim dekretom, odlikovan Danilovim ordenom III stepena paroh Barske nadbiskupije ugledni i obrazovani katolik Metod Radić, a V stepenom istog ordena odlikovani su, istim aktom, i Barani, odnosno, Crmničani – komandir Miloš Lekić, oficir Miloš Neškov Barjamović i oficir Marko Đurović, te Ilija Plamenac, brigadni ađutant (nije riječ o vojvodi Iliji Plamencu), te Jusuf Barjaktarević iz Mrkojevića, Jaša Dervišević i Dula Šurla…
Pomenuti list objavljuje vijest pod naslovom “Odlikovanja”, u kome se kaže: “Odlikovanja. – Njegovo Visočanstvo Gospodar Knjaz Nikola izvolio je odlikovati povodom Obodske proslave: Komandira Radovana Mišetina Vasojevića, komandira popa Nikolu Brskutskog, komandira Mehmed-bega Resulbegovića, Metoda Radića paroha barskog i Afiza Lukavčevića iz Podgorice III-ijem stepenom Danilova reda; komandira Agicu Lakića iz Bjelopavlića, profesora Panta Popovića, Đura Čelovića upravitelja varoši Nikšići, Sima Đorđijevića i oficira Šćepanu Plisku u Uskocima, Milosava Bojovića u Nikšićkoj Župi, podkomandira Uroša Đulića, Radoju G.arčevića, brig. barjaktara i Draga Bakića iz Vasojevića, potkom. Anta Škutića, potkom. Nuša-bega Bušatliju i odžu Karađuzovića u Baru IV-ijem stepenom Danilova reda, komandira Miloša Lekića, oficira Filipa Neškova Bajramovića i oficira Marka Đurovića iz Crmnice, oficira Iliju Gazivodu i perjanika Marka Vukmirovića s Ceklina, Mitra Pekića iz Nikšića, kap. Iliju Popovića i Stanoja Miletina iz Brskuta, Omera Bibezića, kapetana Novaka Čejovića i oficira Meda Ablabega iz Podgorice, Milutina Vučinića, brig. adutanta, Jovana M. Vučinića i oficira Nikolu Pulevića iz Pipera, oficira Milutina Čejovića, barjaktara Boža Dragojevića, Radovana Vešovića, brig. ađutanta iz Bratonožića, Mata Vujisića komand. Artilj. i Sava Anđelića, zastupnika kapetanskog iz Kolašina, Jusufa Barjaktarovića iz Ocinja (Ulcinja – ali on je bio iz Mrkojevića – nap. N.A.), Jaša Derviševića i Dula Šurlu iz Bara, Ilija Plamenca brig. adutanta, Steva Jovićevića brig ađutanta, kap. Janka Milića iz Bjelica i oficira Dura M. Martinovića iz Bajica V-ijem stepenom Danilova reda”.
Taj akt knjaza Nikole o odlikovanjima objavio je akademik prof. dr Šerbo Rastoder u monografiji o Murtezi Karađuzoviću, objavljenoj 2019. na strani 239.
(Nastavlja se)
Komentari
Jurica Pavičić zatvorio Tivatsko književno ljeto
Tivatsko književno ljeto je zatvoreno uz prisustvo brojnih posjetilaca. Marović ističe važnost angažovanja građana u razvoju kulture.

Povezani članci
Popularno u Društvo
- "Đoković govori iste jezike kao ja" - Novak Đoković u Epstein fajlovima
- Ombudsman utvrdio uznemiravanje profesorice u podgoričkoj školi
- Tivćani ogorčeni novim pravilnikom o dodjeli komunalnih vezova
- Inspekcija zatvorila prvo plutajuće kupalište u Boki: Gugi ne smije puštati kupače
- Moratorijum na gradnju objekata u Boki Kotorskoj stupio na snagu
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






