Tužilaštvo i govor mržnje: Kontinuitet žmurenja

Prema podacima koje je Monitoru dostavio Viši državni tužilac (VDT), od 1. januara do 30. juna 2026. godine formirano je ukupno 35 predmeta u vezi sa krivičnim djelima učinjenim iz mržnje i govorom mržnje. Od tog broja, 10 predmeta je riješeno odbacivanjem krivične prijave, dok je 6 predmeta i dalje u fazi izviđanja.

Više državno tužilaštvo u Podgorici obavijestilo je krajem avgusta o skandiranju imena osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića na utakmici Zeta–Grbalj u Radanovićima, te da su preduzete radnje radi utvrđivanja svih okolnosti događaja. Nakon Mladićeve smrti, govor mržnje se ponovo pojavio u izjavama nekih političara iz vladajuće većine, koji su slali poruke da je ratni zločinac – heroj.

Uprkos postojanju Obavezujućeg uputstva za postupanje u slučajevima govora mržnje, koje je izdao VDT Milorad Marković, situacija nije zadovoljavajuća. Uputstvo je imalo za cilj da osigura jedinstveno postupanje i primjenu međunarodnih preporuka, ali tužilaštvo je imalo prilike da testira njegovu efikasnost. Tokom 2025. godine, formirano je 82 predmeta sa elementima mržnje, što pokazuje rast od 241 odsto u odnosu na 2024. godinu.

U junu ove godine, Viši sud za prekršaje u Podgorici donio je presudu protiv Marka Kovačevića, predsjednika Opštine Nikšić, koji je kažnjen novčanom kaznom zbog govora mržnje. Ovaj slučaj je ukazao na to da krivično gonjenje nije uobičajena praksa, a većina slučajeva se procesuirala kao prekršaji. Iz Osnovnog suda u Kotoru su potvrdili da se postupci vezani za govor mržnje najčešće vode pred sudovima za prekršaje.

Ministar pravde Bojan Božović istakao je potrebu za snažnijim reakcijama institucija u borbi protiv govora mržnje, najavljujući izmjene Krivičnog zakonika koje bi uvele novo krivično djelo – teški govor mržnje, sa kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Očekuje se da će predlog zakona biti usvojen do kraja septembra, kako bi se zaštitilo ljudsko dostojanstvo i spriječile ozbiljne društvene posljedice.