Društvene mreže aktivno oblikuju mlade u Crnoj Gori - Instagram, YouTube i TikTok dominiraju

Istraživanje Juventasa pokazalo je da mladi u Crnoj Gori najviše koriste Instagram, njih 93,4%, YouTube 82,5% i TikTok 76,7%. Ovo istraživanje je otkrilo da 46% mladih prati influensere, 44% koristi mreže za praćenje muzičkog sadržaja, dok 31% njih prati meme stranice i humoristični sadržaj. Istraživanje je sprovedeno putem online upitnika na uzorku od 819 mladih ljudi iz Crne Gore.

Više od pet sati na društvenim mrežama provede 18% mladih. "Ove platforme se svakodnevno koriste za informisanje i zabavu, ali zbog njihovog prekomjernog korišćenja, one takođe imaju moć da oblikuju stavove mladih. Prema podacima istraživanja o društvenim mrežama, među mladima u Crnoj Gori po pitanju sadržaja dominiraju influenseri, muzika i humor - 46% mladih na društvenim mrežama prati influensere, 44% koristi društvene mreže za praćenje muzičkog sadržaja, a 31% prati meme stranice i humoristični sadržaj", saopšteno je iz Juventasa.

Za razliku od tradicionalnih medija, dodaju, društvene mreže nisu samo prostor u kojem mladi konzumiraju sadržaj, već i prostor za izgradnju identiteta i usvajanje obrazaca ponašanja digitalnih uzora. "Ova povezanost između mladih i influensera bazira se na neformalnoj, ličnoj i emocionalno bliskoj komunikaciji, te je samim tim uticaj uzora veći nego što je bio ranije. TikTok, Instagram i YouTube su tri platforme koje se baziraju na video sadržaju, ali svaka od ovih platformi ima različitu ulogu u svakodnevici mladih. TikTok je najizraženije vezan za 'skrolovanje', impulsivnu zabavu i kratku pažnju. Instagram služi za vizuelno predstavljanje identiteta i praćenje ljudi i brendova. YouTube ima najraznovrsniji sadržaj i može obuhvatati i edukativnu i informativnu upotrebu. Ove razlike ukazuju na to da potrebe mladih po pitanju konzumiranja sadržaja nisu jedinstvene. Svaka platforma ima svoju funkciju od brze razonode, preko vizuelnog samopredstavljanja do sadržajnijeg informisanja i učenja. Društvene mreže nisu više samo dio svakodnevice, one je aktivno oblikuju", dodaje se.

U saopštenju Juventasa se navodi i da su negativni influenseri jasnije prepoznati, što ukazuje na vidljivost toksičnosti, ismijavanja i provokacija na društvenim mrežama. "Imenovani su konfliktni influenseri, provokativne estradne ličnosti, ličnosti iz toksične balkanske scene influensera. Kod dijela ispitanika, negativnost uključuje i političku propagandu, te su se odgovori odnosili na političke ličnosti iz regiona i iz Crne Gore. Mladi često u svojim odgovorima ne izdvajaju pojedince, već negativnost prepoznaju kao regionalni stil sadržaja ili kao obrazac ponašanja ('oni koji šire mržnju', 'oni koji vrijeđaju druge'). I ovdje postoji veliki broj ispitanika koji nisu u mogućnosti da imenuju konkretne ličnosti ili prosto odbijaju da znaju išta o takvom tipu sadržaja", saopšteno je.

Istraživanje je pokazalo i da negativan sadržaj možda nije kvantitativno veći, ali ostavlja snažniji trag od onog društveno korisnog. "Ovo predstavlja važan izazov za javne politike koje se odnose na digitalno okruženje. Ukoliko mladi mnogo lakše prepoznaju negativne nego pozitivne uzore, potrebno je sistemski raditi na jačanju digitalne otpornosti, medijske pismenosti i promociji odgovornih kreatora sadržaja. Ovo ukazuje na to da je potrebno razvijati programe medijske i digitalne pismenosti koji će mladima pomoći da kritički procjenjuju sadržaj kojem su izloženi, prepoznaju manipulativne obrasce komunikacije i razumiju način na koji društvene mreže oblikuju njihove svakodnevne izbore", dodaje se.

Juventas ističe da je potrebno podsticati odgovornije ponašanje kreatora digitalnog sadržaja i influensera, posebno onih koji ostvaruju veliki domet među djecom i mladima. "Njihov uticaj ne treba posmatrati isključivo kroz broj pratilaca, već i kroz odgovornost za vrijednosti i obrasce ponašanja koje promovišu. Digitalni prostor danas predstavlja važan dio naše svakodnevice. Zato razvoj pozitivnih uzora, jačanje medijske pismenosti i odgovornije digitalno okruženje nisu samo pitanje društvenih mreža, već pitanje obrazovanja, javnih politika i zaštite djece i mladih.", zaključuje se.

Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta "Monitoring kampanja protiv rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Crnoj Gori, koje imaju strani uticaj", uz finansijsku podršku Britanske ambasade u Podgorici.