Fotelja nije manjinsko pravo: Tužilaštvo ispituje izjave Đeljošaja

Više državno tužilaštvo prati izjave potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja o izboru direktorke srednje škole u Ulcinju, koje je okarakterisao kao 'albanofobiju'. Građanski aktivisti upozoravaju na političku instrumentalizaciju.

18
Fotelja nije manjinsko pravo: Tužilaštvo ispituje izjave Đeljošaja

Više državno tužilaštvo u okviru svojih nadležnosti prati i ocjenjuje da li u izjavama i radnjama bilo koje osobe postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti tog tužilaštva. Javno će biti obaviješteno ukoliko procijene da povodom nekog slučaja treba formirati predmet. Tako su iz tog tužilaštva odgovorili na pitanje “Vijesti” o tome da li će po službenoj dužnosti eventualno formirati predmet povodom javnih izjava potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja, koji je izbor nove direktorice srednje škole u Ulcinju povezao sa “albanofobijom” i pozvao građane, roditelje, zaposlene u školi, albanske partije i organizacije da se tome suprotstave.

Đeljošaj je prethodnih dana oštro reagovao na izbor direktorice Srednje mješovite škole “Bratstvo-jedinstvo” u Ulcinju, tvrdeći da je neprihvatljivo da na čelu škole u kojoj se nastava odvija i na albanskom jeziku bude osoba koja, tvrdi on, ne govori albanski jezik. Takvu odluku nazvao je “institucionalnom provokacijom” i “izrazom albanofobije”, pozivajući građane Ulcinja, roditelje, nastavnike i zaposlene da “dignu glas”, a albanske političke partije i organizacije da se protiv toga “ujedine”. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija na to je odgovorilo da nije tačna Đeljošajeva tvrdnja da izabrana direktorica Snežana Živanović ne govori albanski jezik, naglašavajući da se rukovodioci obrazovnih ustanova ne biraju prema nacionalnoj ili političkoj pripadnosti, već prema znanju, kompetencijama, iskustvu i rezultatima propisane procedure.

Građanska aktivistkinja Bojana Jokić smatra da se u ovom slučaju mora krenuti od zakona, a ne od političke retorike. Ona za “Vijesti” kaže da Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje da se direktor bira na osnovu javnog konkursa, programa razvoja ustanove i provjere kompetencija, znanja i sposobnosti, a ne prema nacionalnoj pripadnosti. “Ako neko smatra da je konkretan konkurs zloupotrijebljen ili da je kandidatkinja neopravdano favorizovana, za to postoji jasan pravni put, pritužba zaštitniku ljudskih prava i sloboda ili tužba nadležnom sudu, jer Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o radu izričito zabranjuju diskriminaciju po osnovu nacionalne pripadnosti u zapošljavanju,” kazala je Jokić.

Prema njenim riječima, zabrinjava i obrazac u kojem se, kada se politički funkcioner nađe pod pravnim ili političkim pritiskom, poseže za nacionalnim ili etničkim narativom i pozivom na otpor, umjesto da se spor rješava pred institucijama. “Ključna razlika u odnosu na obično političko sporenje je u tome što se etnički narativ ne koristi da bi se riješio konkretan problem, nego da bi se skrenula pažnja i mobilisala baza u trenutku lične ugroženosti, izborne krize ili sudskog postupka,” kazala je ona.

Nije prvi put da Đeljošaj javno poziva sunarodnike na otpor protiv odluka nadležnih državnih organa. Protiv njega je ranije pokrenut krivični postupak zbog događaja u Tuzima u februaru 2021. godine, kada se kao tadašnji predsjednik Opštine usprotivio epidemiološkim mjerama Vlade i Ministarstva zdravlja. Osnovno državno tužilaštvo teretilo ga je za krivično djelo pozivanje na otpor. Postupak, međutim, nije dobio sudski epilog. Nakon što je Đeljošaj postao ministar, njegov branilac se pozvao na imunitet.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj iz Albanskog foruma, na čijem je čelu Đeljošaj, poručio je ministru ljudskih i manjinskih prava Fatmiru Đeki da bi morao da štiti i sprovodi zakon za čiju je primjenu odgovoran. Poslanik Ilir Čapuni iz koalicije Albanska alijansa ocjenjuje da je imenovanje direktorke u ulcinjskoj školi “nastavak zabrinjavajuće kadrovske politike Vlade u Ulcinju”. Jokić smatra da institucije upravo zbog takvih sporova moraju dosljedno razdvajati dva pitanja - stvarno stanje srazmjerne zastupljenosti manjina u javnim službama i pojedinačne političke optužbe da je određeni konkurs diskriminatorski. “Dok god se ta dva sloja miješaju, imaćemo situaciju u kojoj se svaka izborna ili institucionalna odluka može proglasiti diskriminacijom, a da niko za to stvarno ne odgovara, ni politički ni pravno. To je, prema mom mišljenju, suštinski veći problem od ishoda jednog konkursa u Ulcinju,” poručila je.

Komentari

Pročitaj još

Bokeška noć 2026. oduševila kreativnošću i tradicijom u Kotoru

Bokeška noć 2026. održana je u Kotoru, privukla je brojne posjetioce i predstavila 25 maštovitih kreacija lokalnih meštara. Najbolje barke su nagrađene ukupnim fondom od 5.000 eura.

Bokeška noć 2026. oduševila kreativnošću i tradicijom u Kotoru

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.