Previše proteina može opteretiti organizam: Znakovi za smanjenje unosa

Iako proteini imaju važnu ulogu u kontroli šećera u krvi, očuvanju mišića i osjećaju sitosti, stručnjaci upozoravaju da pretjeran unos može narušiti ravnotežu ishrane i izazvati brojne neprijatne simptome. Proteini su posljednjih godina postali jedan od najizraženijih nutritivnih trendova, pa se danas dodaju mnogim proizvodima, od čipsa i kokica do žitarica i proteinskih pločica.

Nutricionistkinja Mekenzi Bergis upozorava da pristup po kojem je više uvijek bolje nije nužno i najzdraviji, dok dijetetičarka Talija Folador navodi da se zbog fokusiranja na proteine često smanjuje unos hrane bogate vlaknima, vitaminima, mineralima i ugljenim hidratima koji su tijelu potrebni za energiju.

Stručnjaci ističu da pretjeran unos proteina može dovesti do zatvora, naročito ako visokoproteinska ishrana potiskuje voće, povrće, mahunarke i integralne žitarice. Kao rješenje preporučuje se veći unos biljnih izvora proteina, poput pasulja, sočiva, orašastih plodova, sjemenki i integralnih žitarica, jer uz proteine sadrže i vlakna važna za varenje.

Jedan od mogućih znakova je i učestalije mokrenje. Dijetetičarka Džoana Kac objašnjava: „Vrlo visok unos proteina povećava ureu i drugi azotni otpad koji bubrezi moraju izlučiti, što može povećati količinu urina i potrebe za tečnošću.“ Zbog toga raste i rizik od dehidracije, uz simptome kao što su pojačana žeđ, umor, vrtoglavica i konfuzija.

Ako proteini zamijene ugljene hidrate, mogu se javiti umor, slabiji treninzi i pojačana želja za slatkišima. Sara Anzlovar navodi da su ugljeni hidrati glavni izvor energije, dok Folador dodaje: "Iako su proteini važni za izgradnju i oporavak mišića, ugljeni hidrati su ono što pokreće vaše treninge i omogućava da se proteini iskoriste za oporavak mišića."

Pretjerivanje može dovesti i do povećanja tjelesne mase, posebno kada se proteinske pločice, šejkovi i obogaćeni proizvodi dodaju postojećoj ishrani umjesto da zamijene druge namirnice. Prema novim američkim prehrambenim smjernicama, opšti cilj za zdrave odrasle osobe je od 1,2 do 1,6 grama proteina po kilogramu tjelesne mase dnevno, a tačna potreba zavisi od starosti, nivoa aktivnosti i zdravstvenog stanja.