Dr Jovan Raičević: Vjerujte svom pedijatru

Pedijatar Jovan Raičević gostujući na Radio Suncobranu upozorio je na sve veći broj dezinformacija o vakcinama, što predstavlja jedan od najvećih izazova savremenog roditeljstva.

Kako je istakao, roditelji su svakodnevno izloženi ogromnoj količini nepouzdanih informacija na internetu, zbog čega im je sve teže da razlikuju naučno utemeljene činjenice od dezinformacija.

„Roditelji su bombardovani raznim informacijama sa svih strana. Ko nema medicinsko obrazovanje često nema ni alat da razlikuje istinu od zablude. Zato nam je potrebna ozbiljna društvena akcija edukacije“, kazao je Raičević.

Govoreći o najčešćim mitovima, posebno je izdvojio tvrdnju da MMR vakcina izaziva autizam, naglašavajući da je riječ o davno opovrgnutoj dezinformaciji. Objasnio je da je ta tvrdnja nastala krajem devedesetih godina na osnovu falsifikovane studije britanskog ljekara Endrjua Vejkfilda (Andrew Wakefield), koji je kasnije izgubio licencu za rad zbog ozbiljnih etičkih prekršaja.

„Danas postoje stotine kvalitetnih naučnih studija koje su obuhvatile više od 15 miliona djece i nijedna nije pokazala bilo kakvu povezanost između MMR vakcine i autizma“, istakao je Raičević.

On je pojasnio da je autizam neurorazvojni poremećaj koji nastaje tokom razvoja djeteta u majčinoj utrobi i da se ne može izazvati vakcinom, hranom ili bilo kojim lijekom nakon rođenja.

„Autizam se najčešće prepoznaje u drugoj ili trećoj godini života, upravo kada djeca primaju MMR vakcinu, zbog čega roditelji često pogrešno povezuju ta dva događaja. Međutim, nauka je nedvosmisleno pokazala da između njih ne postoji uzročno-posljedična veza“, naglasio je.

Posebno zabrinjavaju podaci o obuhvatu imunizacije. Raičević je podsjetio da je prije desetak godina između 90 i 95 odsto dvogodišnjaka bilo vakcinisano MMR vakcinom, dok je danas taj procenat pao na manje od 20 odsto. Među šestogodišnjacima, koji bi trebalo da prime i drugu dozu, gotovo polovina nije primila ni prvu.

„To je katastrofalna situacija. Stvaramo veliki broj nezaštićene djece i praktično bazu za buduću epidemiju. Samo je pitanje trenutka kada će se ona dogoditi“, upozorio je.

Dodao je da male boginje nisu bezazlena bolest, već mogu izazvati ozbiljne komplikacije poput upale pluća, upale mozga, oštećenja vida, dehidracije, pa čak i smrt.

Kao primjer posljedica niske vakcinacije naveo je Rumuniju, gdje se svake godine bilježe hiljade oboljelih i više desetina smrtnih slučajeva od morbila, kao i Bosnu i Hercegovinu, gdje je prije dvije godine registrovano skoro osam hiljada oboljelih i tri smrtna slučaja.

Govoreći o novoj mjeri prema kojoj će od 1. septembra u vrtiće moći da se upisuju samo uredno vakcinisana djeca, osim u slučajevima medicinskih kontraindikacija, Raičević je ocijenio da je riječ o potpuno opravdanoj odluci.

Podsjetio je da slični propisi već godinama postoje u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Hrvatskoj i Srbiji, kao i da je Evropski sud za ljudska prava potvrdio da zaštita javnog zdravlja ima prednost u odnosu na odbijanje vakcinacije bez medicinskog razloga.

Pedijatar je upozorio i na značaj kolektivnog imuniteta u vrtićima, ističući da su morbili jedna od najzaraznijih bolesti. „Jedno oboljelo dijete može da zarazi između 16 i 18 nevakcinisanih osoba. Ako dijete sa početnim simptomima provede samo jedan dan u vrtiću, bolest se može proširiti ogromnom brzinom“, rekao je.

Objasnio je da se morbili u prvim danima teško prepoznaju jer počinju kao obična respiratorna infekcija sa temperaturom, kašljem i curenjem nosa, dok se karakterističan osip javlja tek nekoliko dana kasnije, kada je dijete već moglo zaraziti veliki broj vršnjaka.

Na kraju razgovora uputio je jasnu poruku roditeljima. „Vjerujte svom pedijatru i medicini zasnovanoj na naučnim dokazima. Vakcine preporučujemo zato što znamo da su bezbjedne i efikasne. Autizam nije neželjeni efekat vakcinacije i roditelji ne bi trebalo da vjeruju anonimnim izvorima sa interneta više nego svom pedijatru“, poručio je Raičević.

Govoreći o aktuelnoj epidemiološkoj situaciji, kazao je da je ovog ljeta prisutan veći broj respiratornih infekcija nego što je uobičajeno za ovo doba godine, ali i stomačnih infekcija, upala uha i infekcija kože koje su karakteristične za ljetnji period.