Crna Gora uvodi pravo na plaćeno menstrualno odsustvo

Skupština Crne Gore usvojila je juče, sa 59 glasova, izmjene i dopune Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, kojima se prvi put u Crnoj Gori uvodi pravo na plaćeno menstrualno odsustvo za žene kod kojih je dijagnostikovana sekundarna dismenoreja.

Zakon ženama s tom dijagnozom priznaje pravo na menstrualno odsustvo u trajanju do dva dana mjesečno, kao posebno stanje privremene spriječenosti za rad. Naknada zarade za to vrijeme obezbjeđuje se u visini od 100 odsto od osnova, jednako kao i za druge kategorije oboljelih koje zakon već priznaje.

Novim rješenjem se nakon člana 37 važećeg propisa dodaje član kojim se ovo pravo utvrđuje, dok se izmjenom člana 40 sekundarna dismenoreja svrstava među kategorije oboljelih kojima naknada pripada u punom iznosu. U toj su kategoriji do sada bili, između ostalih, oboljeli od multiple skleroze, slijepa i gluvonijema lica i lica s urođenim nedostatkom ekstremiteta.

Zakon stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu. Sekundarna dismenoreja podrazumijeva bolne simptome uzrokovane prethodno dijagnostikovanom ginekološkom patologijom, poput endometrioze, mioma, upale jajnika, endometrijalnih polipa ili policističnih jajnika, odnosno simptomima kao što su dispareunija, disurija, neplodnost ili obilnije krvarenje.

Dijagnozu utvrđuje ljekar specijalista, a osiguranice su dužne da ljekarsko uvjerenje obnavljaju najkasnije do 31. decembra tekuće godine i dostave ga poslodavcu do 30. januara naredne godine.

Cilj izmjena je, kako se navodi u obrazloženju, uklanjanje predrasuda na radnom mjestu i uspostavljanje ravnoteže između zdravlja i profesionalnih obaveza žena. Prijedlog je prethodno dobio jednoglasnu podršku Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i Zakonodavnog odbora.

Inicijativu je Skupštini podnijela nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, u martu 2025, uoči Dana žena. - Kada politika ima ljudsko lice, može da mijenja živote - poručila je juče Pejović u Skupštini, zahvalivši se koleginicama, nevladinim organizacijama i građanskim aktivistima koji su, kako je rekla, dali ljudsko lice ovom zakonu.

Ranije je Pobjedi kazala da je riječ o civilizacijskom minimumu da sistem svakom čovjeku omogući dostojanstvene uslove rada. Pejović je ukazala i na širi zdravstveni značaj mjere: budući da su godišnji ginekološki pregledi uslov za ostvarivanje ovog prava, doprinijeli bi ranijem otkrivanju ozbiljnih ginekoloških oboljenja.

U obrazloženju se ističe da mjera može podstaći veći broj žena na redovne preglede, čime se, osim tretmana same dismenoreje, povećava i vjerovatnoća ranog otkrivanja drugih bolesti, uključujući rak grlića materice. U prilog tome, u obrazloženju se navodi da je, prema podacima Instituta za javno zdravlje, Crna Gora šesta u Evropi po smrtnosti od raka grlića materice.

Kao ilustracija kasnog otkrivanja, navodi se da je tokom 2023. godine Onkološkom konzilijumu Kliničkog centra Crne Gore prikazano 93 novooboljele pacijentkinje, kod kojih je u 61 odsto slučajeva bolest otkrivena u inoperabilnoj fazi.

Podsjećajući na zaboravljena radnička prava, Pejović je istakla da su sedamdesetih godina prošlog vijeka žene u pojedinim jugoslovenskim preduzećima, poput drvnog kombinata u Mojkovcu, već imale pravo na menstrualno odsustvo. Podršku prijedlogu dali su i predstavnici civilnog sektora, uključujući LGBT Forum Progres.

U obrazloženju se navodi da za ovaj zakon ne postoje izvori prava Evropske unije ni potvrđene međunarodne konvencije s kojima bi ga trebalo usaglasiti, što znači da je riječ o rješenju za koje na nivou Unije još ne postoji obavezujući standard.

Navodi se i da za sprovođenje zakona nisu potrebna značajna sredstva, jer broj žena na koje se propis odnosi, kako se ističe, nije veliki. Cijela procjena finansijskih sredstava svedena je na jednu rečenicu, u kojoj se kao osnov navodi da je riječ o „svega 10 odsto ženske svjetske populacije”. Prijedlog ne sadrži procjenu broja osiguranica u Crnoj Gori koje bi ostvarile ovo pravo, niti očekivani godišnji trošak za Fond za zdravstveno osiguranje.

Menstrualno odsustvo posljednjih godina ulazi u evropsko zakonodavstvo, ali po različitim modelima. Španija je u februaru 2023. postala prva evropska država koja ga je uvela, a zakon se primjenjuje od 1. juna te godine; tamo odsustvo traje do tri dana, s mogućnošću produženja na pet, a naknadu od 75 odsto zarade isplaćuje država preko socijalnog osiguranja. Portugal je isto pravo uveo zakonom koji važi od aprila 2025, i to tri dana mjesečno koje plaća poslodavac, ali samo za zaposlene s dijagnozom endometrioze ili adenomioze. Crnogorsko rješenje predviđa do dva dana mjesečno uz naknadu od 100 odsto od osnova.