Odbijen zahtjev Bojovića za mitropolita CPC

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo saopštio je da je Ministarstvo pravde odbilo zahtjev Bojana (Borisa) Bojovića da bude upisan kao poglavar i ovlašćeno lice CPC umjesto njega. Iz Mitropolije poručuju da je resor pravde utvrdio da takav zahtjev nije utemeljen ni u zakonu ni u Ustavu CPC, te ocjenjuju da je riječ o pokušaju da država preuzme ovlašćenja koja pripadaju isključivo crkvenim organima.

Prema saopštenju mitropolita Mihaila, Ministarstvo pravde je rješenjem od 29. juna 2026. godine, donesenim u ponovljenom postupku nakon presude Upravnog suda, odbilo kao neosnovan zahtjev Bojana Bojovića da se Mihailo ukloni sa mjesta poglavara i ovlašćenog lica Crnogorske pravoslavne crkve, a da na njegovo mjesto bude upisan Bojović.

„Državna evidencija može zabilježiti zakonito donesenu crkvenu odluku, ali je ne može stvoriti. Ministarstvo pravde ne bira, ne hirotoniše i ne ustoličava mitropolita“, navodi se u saopštenju.

Mihailo ističe da je Ministarstvo u postupku utvrdilo da Bojovićev zahtjev nije zasnovan na Zakonu o slobodi vjeroispovijesti niti na Ustavu CPC i drugim obavezujućim crkvenim aktima. U saopštenju se podsjeća da je dostojanstvo mitropolita doživotno, da Crkvom do izbora novog poglavara upravlja Sveti sinod i da se izbor sprovodi u postupku propisanom Ustavom CPC.

Mitropolit navodi da iza Bojovićevog zahtjeva vidi više razloga, među kojima izdvaja, kako tvrdi, pokušaj negiranja njegove službe i zaobilaženja njegove volje. „Mitropolit Mihailo nije bio spriječen da upravlja Crkvom niti lišen sposobnosti da sam odlučuje o svojoj službi. Bio je živ, aktivan, u punom zdravlju i sposoban da se izjasni, što je u postupku i učinio“, navodi se u saopštenju.

Mihailo tvrdi i da je Bojović pokušao da ospori ulogu Svetog sinoda, koji je, kako ističe, ključni organ crkvene vlasti definisan Ustavom CPC još 1904. godine. „Ako nema odluke nadležnog crkvenog organa o postavljenju mitropolita, nema ni odluke koju država može evidentirati“, poručuje Mihailo.

U saopštenju se navodi i da je Bojović 2019. godine imenovan za vikarnog episkopa upravo na osnovu Ustava CPC, zbog čega, kako ocjenjuje Mihailo, ne može prihvatati taj akt kada mu odgovara, a osporavati ga kada se protivi njegovim zahtjevima.

Mihailo se osvrnuo i na skup na kojem je Bojović proglašen za mitropolita, navodeći da nije sazvan od strane nadležnih crkvenih organa i da ne može imati kanonsko ni pravno dejstvo. „Simbolički čin stavljanja panakamilavke ne predstavlja izbor, hirotoniju ili ustoličenje i ne može proizvesti kanonsko ni pravno dejstvo“, ističe se u saopštenju.

Mihailo je kritikovao i, kako navodi, kampanju protiv Ministarstva pravde i Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama, podsjećajući da su, prema njegovim riječima, tri ministra pravde donijela istovjetne odluke kojima je potvrđeno da promjena poglavara nije utemeljena ni u zakonu ni u aktima CPC. „Rješenje Ministarstva pravde potvrđuje jednostavnu činjenicu: Crnogorska pravoslavna crkva nije ničija privatna svojina, a njenu mitropolitsku službu ne može prisvojiti pojedinac, improvizovani skup niti medijska kampanja“, zaključuje se u saopštenju.