Nejasna pravila otvaraju prostor za sukob interesa: ASK upozorio na manjkavosti propisa o dopunskom radu ljekara

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) ocijenila je da propisi o dopunskom radu zdravstvenih radnika ostavljaju direktorima zdravstvenih ustanova širok prostor za odlučivanje bez dovoljno jasnih kriterijuma. U svom mišljenju, ASK je istakla da ti propisi ne sadrže razvijene mehanizme za sprečavanje sukoba interesa i ne štite dovoljno pacijente od mogućeg usmjeravanja iz javnih u privatne ustanove u kojima isti ljekari dodatno rade.

Agencija je upozorila da nije jasno kako podaci o učinku, kvalitetu usluga i listama čekanja utiču na odluke o dopunskom radu. Takođe, postupak odbijanja zahtjeva nije dovoljno uređen, kao ni odgovornost ustanova koje ne objavljuju ili ne ažuriraju evidenciju o zaposlenima angažovanim kod drugih poslodavaca. Ovo se navodi u mišljenju koje je ASK donijela 17. jula, po inicijativi Ministarstva zdravlja, nakon analize Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Pravilnika o obavljanju dopunskog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika.

“Neophodno je jasnije normirati oblast dopunskog rada zdravstvenih radnika, posebno u dijelu uslova za davanje saglasnosti, kriterijuma odlučivanja, odgovornosti i mehanizama za sprečavanje sukoba interesa”, navodi se u mišljenju. ASK je ocijenila da je Pravilnik usklađen sa zakonskim okvirom, ali da pojedina rješenja treba precizirati radi veće pravne sigurnosti, transparentnosti i ujednačene primjene.

Jedan od ključnih problema, prema ocjeni Agencije, jeste način na koji direktori zdravstvenih ustanova odlučuju o zahtjevima zaposlenih za dopunski rad. ASK ističe da Zakon ne propisuje jasne kriterijume za davanje ili uskraćivanje saglasnosti, dok Pravilnik predviđa da direktor cijeni raspoložive kapacitete opreme, broj zaposlenih određene struke i postojanje lista čekanja. Međutim, nijesu definisana precizna mjerila za procjenu ovih okolnosti.

Agencija je takođe problematizovala odredbu prema kojoj se dopunski rad može odobriti ukoliko ne utiče na organizaciju rada pojedinih djelatnosti ili zdravstvene ustanove u cjelini. “Izostanak preciznijeg normativnog određenja sadržine ovog uslova može dovesti do različitog tumačenja i neujednačene primjene u praksi”, piše u mišljenju.

ASK smatra da bi trebalo propisati objektivne kriterijume na osnovu kojih bi se procjenjivao uticaj dodatnog angažmana na rad ustanove. Agencija naglašava da rezultati o obimu i kvalitetu pruženih usluga nisu jasno povezani sa odlukama o saglasnosti.

U kontekstu sukoba interesa, ASK ocijenjuje da postojeći propisi ne sadrže dovoljno razvijene mehanizme za sprečavanje sukoba interesa prilikom odobravanja i obavljanja dopunskog rada. Agencija predlaže da se propiše zabrana usmjeravanja pacijenata iz javnih ustanova prema privatnim ustanovama ili drugim subjektima kod kojih zdravstveni radnik obavlja dopunski rad.

ASK upozorava na rizik da zdravstveni radnici usmjeravaju pacijente iz javnih ustanova prema privatnim, te da bi takva zabrana trebala biti osnovna zakonska garancija za zaštitu pacijenata. Također, Agencija je ukazala na nedostatak jasne odgovornosti ustanova kada je riječ o vođenju evidencije o zaposlenima koji obavljaju dopunski rad.

Zaključak Agencije je da bi osnovni kriterijumi, ograničenja i pravila postupka trebalo jasnije urediti zakonom, dok bi njihova detaljna razrada mogla biti predmet podzakonskih akata. ASK je preporučila “preciznije normiranje uslova za davanje saglasnosti, unapređenje postupka odlučivanja, jačanje mehanizama za sprečavanje sukoba interesa i jasnije definisanje odgovornosti za postupanje suprotno propisanim obavezama”.