ASK predlaže izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima za jačanje nezavisnosti

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) ocijenila je da je neophodno ojačati institucionalnu nezavisnost Etičkog odbora kroz smanjenje diskrecionih ovlašćenja ministra u postupku imenovanja, posebno u dijelu izbora predsjednika i članova Odbora. Takođe, preporučuje se unapređenje transparentnosti cjelokupnog procesa imenovanja i razmatranje modela koji bi uključio veći stepen nezavisnog učešća u postupku selekcije, kako bi se smanjio rizik od političkog uticaja i jačalo povjerenje u rad Etičkog odbora.

Agencija je donijela mišljenja na Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakon o unutrašnjim poslovima, uzimajući u obzir njihov poseban značaj za domaću javnost i pažnju koju ovim propisima posvećuje Evropska komisija. "Analiza predloženih zakonskih rješenja sprovedena je s ciljem daljeg unapređenja regulatornog okvira i njegovog usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije, kao i relevantnim međunarodnim standardima u oblastima vladavine prava, transparentnosti, odgovornosti i dobrog upravljanja", istakli su iz ASK-a.

U vezi sa članom 32 Zakona o unutrašnjim poslovima, preporučuje se smanjenje koruptivnih rizika i jačanje institucionalne nepristrasnosti, kako bi se povećalo povjerenje javnosti u postupanje po pritužbama na rad policijskih službenika. Predlaže se da odlučivanje po prigovorima ne bude isključiva nadležnost ministra, već da se povjeri nezavisnom i stručnom tijelu.

U članu 44 Zakona, ASK preporučuje uvođenje jasnih mehanizama nadzora nad upravljanjem i uništavanjem snimaka, sa precizno propisanim sankcijama za nepostupanje u skladu sa rokom od 90 dana. "Takođe je potrebno normativno ojačati kontrolne mehanizme kako bi se spriječilo neovlašćeno zadržavanje, selektivna upotreba ili zloupotreba snimljenog materijala", navodi se u mišljenju.

ASK dalje ukazuje na potrebu preciziranja člana 65 stav 3 Zakona, kako bi se jasno definisali izuzeci od obaveze obavještavanja. "Takođe je potrebno uvesti obavezu obrazlaganja svake odluke o neobavještavanju, kako bi se smanjio prostor za diskreciono odlučivanje", dodaju iz Agencije.

Preporuke se nastavljaju izmjenama u članu 93, gdje se traži precizno određivanje nadležnog organa za brisanje prikupljenih podataka. Takođe, se preporučuje izmjena člana 127 Zakona kako bi se preciznije i restriktivnije definisale bezbjednosne smetnje.

Iz ASK-a navode da je potrebno jačati nezavisnost Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji, smanjenjem koncentracije ovlašćenja ministra u njenom formiranju. "Potrebno je uvesti jasne kriterijume za izbor članova Komisije, kao i razmotriti uključivanje nezavisnih predstavnika", dodaju.

Preporučuje se i preciznije normiranje diskrecionih ovlašćenja ministra u vezi sa članovima 133, 133a, 133b i 133v Zakona. Takođe, ASK ističe potrebu za standardizovanim indikatorima ocjene i obavezno obrazlaganje ocjena u članu 139.

Na kraju, Agencija naglašava važnost usklađivanja članova sa domaćim zakonodavstvom i međunarodnim standardima, kako bi se otklonili normativni koruptivni rizici. "Kada je u pitanju Zakon o ANB-u, preporučuje se preciziranje zakonskih kriterijuma u članu 21 i razmatranje jačanja nezavisnosti specijalnog kontrolora", zaključuju iz ASK-a.