Koprivica podržao inicijativu za obilježavanje mjesta ratnog zločina porodice Klapuh

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podržao je inicijativu da se pristupi obilježavanju mjesta ratnog zločina na kojem je stradala porodica Klapuh 1992. godine. On je primio aktivistu za ljudska prava i politike sjećanja Aleksandra Sashu Zekovića, a iz kabineta Koprivice su saopštili da je razgovor posvećen sistemskoj integraciji ljudskih prava i demokratskim vrijednostima dio redovnog dijaloga u procesu evropskih integracija.

Za zajednički je ocijenjeno da istinska posvećenost vladavini prava i primjeni ljudskih prava jača društvenu koheziju, odgovornost i povjerenje u Crnoj Gori, te smanjuje korupciju. Koprivica je podsjetio da je Evropska komisija u izvještaju o napretku Crne Gore u 2025. godini pohvalila aktivnosti crnogorskog pravosuđa. „Prepoznat je napredak u rješavanju ratnih zločina, vjerodostojni i održivi rezultati u istragama, krivičnom progonu i suđenjima, u skladu s međunarodnim standardima. Preporučen je nastavak obezbjeđenja proaktivnog pristupa pravdi, sa odštetama za žrtve te pohvaljena realizacija aktivnosti i izvještavanje o primjeni Strategije za istraživanje ratnih zločina“, piše u saopštenju.

Konstatovano je da je potrebno osnažiti napore i aktivnosti u cilju suzbijanja poricanja svih teških kršenja ljudskih prava u prošlosti. „U tom pravcu je važno pitanje memorijalizacije. Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica je podržao inicijativu da se pristupi obilježavanju mjesta ratnog zločina na kojem je stradala porodica Klapuh 1992. godine“, kazali su iz kabineta potpredsjednika Vlade.

Zeković je Koprivicu informisao o dosadašnjem toku „široke i raznolike diskusije o vraćanju posthumng dostojanstva nevinih i civilnim žrtvama Drugog svjetskog rata i socijalističke revolucije“. Razmijenjena su mišljenja o određenim pitanjima, posebno o tome kako unaprijediti postupke ekshumacija i sahrane posmrtnih ostataka i mogućem institucionalnom odgovoru na te izazove. „Posebno je, imajući u vidu uporedna iskustva država EU, naglašeno i da adekvatan institucionalni odgovor na prikrivene masovne grobnice, kakvih ima više u Crnoj Gori, kao što su Kotor-jama u Nikšiću, na Cetinju, u Baru i druge, predstavlja ključni preduvjet za utvrđivanje istine, ostvarivanje prava i pravde, kao i za društveno povjerenje“, piše u saopštenju.

Potpredsjednik Vlade je, kako je saopšteno, informisan da je Specijalno državno tužilaštvo upoznato sa „novim, do sada nepoznatim, podacima o sudbini albanskih i bošnjačkih regruta sa Kosova koji su masovno streljani u Baru, 1. aprila 1945. godine, što uključuje i lokacije sa njihovim posmrtnim ostacima“. „Zajednički je iskazan pijetet prema tim žrtvama i pohvaljen rad Albanskog nacionalnog savjeta i Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori koji organizuju međunarodni naučni simpozij ‘Masakr u Baru 1945 – skrivena istina’ kako bi se, kroz stručni dijalog, podstaklo razumijevanje ljudskih prava i proces suočavanja s prošlošću, podigla svijest o zločinu i prihvatile, u javnosti, činjenice o kršenju ljudskih prava“, piše u saopštenju.