Papa Lav XIV u Monaku, prvi papa u posjeti od 16. vijeka

Papa Lav XIV je postao prvi papa koji je posjetio Monako od posjete pape Pavla Trećeg 1538. godine. Princ Albert i princeza Šarlin dočekali su papu na heliportu Monaka, blizu marine gdje su usidrene megajahte bogatih i slavnih.

U dvorištu palate, članice pinčevske porodice čekale su papu obučene u crno, dok je princeza Šarlin nosila bijelu haljinu, što je protokolska privilegija koju Vatikan daje katoličkim suverenima prilikom susreta sa papama, poznata kao 'privilegija bijelog'.

U pozdravu sa balkona palate, papa Lav je pozvao Monako da upotrijebi svoje bogatstvo za uticaj na dobro. 'To je važno posebno u istorijskom trenutku kada demonstracija moći i logika opresije nanose štetu svijetu i ugrožavaju mir', rekao je papa.

Govoreći na francuskom, papa je pozvao narod Monaka da upotrijebi svoju vjeru i da uvijek 'bude spreman da zaštiti svaki ljudski život sa ljubavlju, u bilo koje vrijeme i pod bilo kojim uslovima, tako da niko nikad nije isključen sa stola bratstva'.

U kasnijem obraćanju u katedrali, papa je pozvao katolike Monaka da šire svoju vjeru, kako bi život svakog muškarca i žene bio odbranjen i promovisan od začeća do prirodne smrti, što je jezik koji Vatikan koristi da iskaže protivljenje abortusu i eutanaziji.

Monako je jedna od malobrojnih evropskih zemalja gdje je katolicizam zvanična državna religija. Princ Albert nedavno je odbio predlog o legalizaciji abortusa, pozivajući se na važnu ulogu koju katolicizam ima u društvu Monaka. Ta odluka je simbolična, pošto je abortus ustavno pravo u Francuskoj koja okružuje kneževinu.

Odbijajući legalizaciju abortusa, princ Albert se pridružio drugim evropskim katoličkim suverenima koji podržavaju katoličku doktrinu u sve više sekularnom kontinentu. Papa Franja je prilikom posjete Belgiji 2024. godine najavio da stavlja pokojnog kralja Boduena na put ka proglašenju za sveca zbog njegove abdikacije na jedan dan 1990. godine, umjesto da odobri zakon o legalizaciji abortusa.

Jednodnevna posjeta pape uključuje sastanak sa katoličkom zajednicom Monaka u katedrali i misu na sportskom stadionu. Monakovih 38.000 stanovnika su u velikoj mjeri katolici i višenacionalni, a samo jedna petina njih su zapravo građani kneževine.