Koprivica razgovarao sa Zekovićem o ljudskim pravima i politici sjećanja

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, Momo Koprivica, primio je aktivistu za ljudska prava Aleksandra Sašu Zekovića. Razgovor je bio posvećen unapređenju vladavine prava, integraciji ljudskih prava i obilježavanju mjesta ratnih zločina u okviru evropskih integracija.

Zajednički je ocijenjeno da istinska posvećenost vladavini prava i primjeni ljudskih prava jača društvenu koheziju, odgovornost i povjerenje u Crnoj Gori, a istovremeno smanjuje korupciju. 'Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica je podsjetio da je Evropska komisija u izvještaju o napretku Crne Gore u 2025. godini pohvalila aktivnosti crnogorskog pravosuđa. Prepoznat je napredak u rješavanju ratnih zločina, vjerodostojni i održivi rezultati u istragama, krivičnom progonu i suđenjima, u skladu s međunarodnim standardima. Preporučen je nastavak obezbjeđenja proaktivnog pristupa pravdi, sa odštetama za žrtve te pohvaljena realizacija aktivnosti i izvještavanje o primjeni Strategije za istraživanje ratnih zločina', navodi se u saopštenju.

Konstatovano je da je potrebno osnažiti napore i aktivnosti u cilju suzbijanja poricanja svih teških kršenja ljudskih prava u prošlosti. U tom pravcu je važno pitanje memorijalizacije. Koprivica je podržao inicijativu da se pristupi obilježavanju mjesta ratnog zločina na kojem je stradala porodica Klapuh 1992. godine.

'Aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković detaljno je informisao o dosadašnjem toku široke i raznolike diskusije o vraćanju posthumnog dostojanstva nevinim i civilnim žrtvama Drugog svjetskog rata i socijalističke revolucije. Razmijenjena su mišljenja o određenim pitanjima, posebno o tome kako unaprijediti postupke ekshumacija i sahrane posmrtnih ostataka i mogućem institucionalnom odgovoru na te izazove', dodaju u saopštenju.

Posebno je istaknuto da, prema iskustvima zemalja EU, adekvatan institucionalni odgovor na prikrivene masovne grobnice u Crnoj Gori – među kojima su Kotor-jama u Nikšiću, lokacije na Cetinju i u Baru – predstavlja ključ za utvrđivanje istine, ostvarivanje prava i pravde, ali i jačanje društvenog povjerenja.

Koprivica je, kako navode iz Vlade, informisan da je Specijalno državno tužilaštvo upoznato sa novim, do sada nepoznatim podacima o sudbini albanskih i bošnjačkih regruta sa Kosova, koji su masovno strijeljani u Baru 1. aprila 1945. godine, uključujući i lokacije sa njihovim posmrtnim ostacima.

'Zajednički je iskazan pijetet prema tim žrtvama i pohvaljen rad Albanskog nacionalnog savjeta i Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori koji organizuju međunarodni naučni simpozij “Masakr u Baru 1945. - skrivena istina” kako bi se, kroz stručni dijalog, podstaklo razumijevanje ljudskih prava i proces suočavanja s prošlošću, podigla svijest o zločinu i prihvatile, u javnosti, činjenice o kršenju ljudskih prava', zaključuju u saopštenju.