Koprivica i Zeković razgovarali o napretku u rješavanju ratnih zločina

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Momo Koprivica i aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković razgovarali su o važnosti ljudskih prava u procesu evropskih integracija. Pohvaljeni su napori u rješavanju ratnih zločina.

0
Koprivica i Zeković razgovarali o napretku u rješavanju ratnih zločina

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica primio je aktivistu za ljudska prava i politike sjećanja Aleksandra Sašu Zekovića, a razgovor je bio posvećen sistemskoj integraciji ljudskih prava i demokratskim vrijednostima u procesu evropskih integracija.

Zajednički je ocijenjeno da istinska posvećenost vladavini prava i primjeni ljudskih prava jača društvenu koheziju, odgovornost i povjerenje u Crnoj Gori i smanjuje korupciju. Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica je podsjetio da je Evropska komisija u izvještaju o napretku Crne Gore u 2025. godini pohvalila aktivnosti crnogorskog pravosuđa. Prepoznat je napredak u rješavanju ratnih zločina, vjerodostojni i održivi rezultati u istragama, krivičnom progonu i suđenjima, u skladu s međunarodnim standardima.

Preporučen je nastavak obezbjeđenja proaktivnog pristupa pravdi, sa odštetama za žrtve te pohvaljena realizacija aktivnosti i izvještavanje o primjeni Strategije za istraživanje ratnih zločina. "Konstatovano je da je potrebno osnažiti napore i aktivnosti u cilju suzbijanja poricanja svih teških kršenja ljudskih prava u prošlosti. U tom pravcu je važno pitanje memorijalizacije. Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica je podržao inicijativu da se pristupi obilježavanju mjesta ratnog zločina na kojem je stradala porodica Klapuh 1992. godine.

Aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković detaljno je informisao o dosadašnjem toku široke i raznolike diskusije o vraćanju posthumnog dostojanstva nevinim i civilnim žrtvama Drugog svjetskog rata i socijalističke revolucije. Razmijenja su mišljenja o određenim pitanjima, posebno o tome kako unaprijediti postupke ekshumacija i sahrane posmrtnih ostataka i mogućem institucionalnom odgovoru na te izazove. Prema njihovim riječima, posebno je, imajući u vidu uporedna iskustva država EU, naglašeno i da adekvatan institucionalni odgovor na prikrivene masovne grobnice, kakvih ima više u Crnoj Gori, kao što su Kotor-jama u Nikšiću, na Cetinju, u Baru i druge, predstavlja ključni preduslov za utvrđivanje istine, ostvarivanje prava i pravde, kao i za i društveno povjerenje.

Potpredsjednik Vlade je informisan da je Specijalno državno tužilaštvo upoznato sa novim, do sada nepoznatim, podacima o sudbini albanskih i bošnjačkih regruta sa Kosova koji su masovno strijeljani u Baru, 1. aprila 1945. godine, što uključuje i lokacijame sa njihovim posmrtnim ostacima. Zajednički je iskazan pijetet prema tim žrtvama i pohvaljen rad Albanskog nacionalnog savjeta i Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori koji organizuju međunarodni naučni simpozij “Masakr u Baru 1945. - skrivena istina” kako bi se, kroz stručni dijalog, podstaklo razumijevanje ljudskih prava i proces suočavanja s prošlošću, podigla svijest o zločinu i prihvatile, u javnosti, činjenice o kršenju ljudskih prava.

Komentari

Pročitaj još

Milan Knežević postavlja pitanja o Mirjani Pajković i bezbjednosnim podacima

Lider DNP-a, Milan Knežević, kritikovao je rad bezbjednosnih službi i postavio pitanja o kontroverznim snimcima povezanim sa Mirjanom Pajković. Izjavio je da su tajni podaci možda 'eksplicitni seksualni snimci'.

Slični članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.