Početak radova na Veljem Brdu: Predizborni crnogorski san

Osam dana pred podgoričke izbore 2024. godine, Vlada je predstavila projekat Velje brdo, stanove za građane po povoljnim uslovima. Obećanja o rokovima izgradnje su prekršena. Sada, prigodno, pred izbore naredne godine, kreću prvi radovi iako nedostaje brojna neophodna dokumentacija.

Skoro dvije godine nakon najave da će prvi stanovi biti useljeni sredinom ove godine, svečano su počeli radovi na putu ka budućem naselju Velje Brdo. Premijer Milojko Spajić, zajedno sa ministarkom javnih radova Majdom Adžović, ministrom prostornog planiranja i urbanizma Slavenom Radunovićem i gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, otvorio je radove na Bulevaru do Veljeg Brda. Tako je ozvaničio početak gradnje stambenog kompleksa, gdje bi, po planovima Vlade, trebalo da nikne naselje sa stanovima za preko 40.000 građana.

Iako samo početak radova kasni skoro dvije godine, na otvaranju su ga premijer i ministar Radunović sveli na par mjeseci. "Postoji kašnjenje od par mjeseci, evidentno. Međutim, najbitnije je da je projekat počeo i da vidimo lopatu u zemlji", kazao je Spajić. Nadovezao se i Radunović: „Treba da slave i oni koji su nas kritikovali od početka, koji su prvo izražavali sumnju da smo se premijer i ja bavili političkim marketingom".

Da je marketinga bilo i ranije, kao i sada, govori i to što su samo osam dana pred podgoričke izbore, 21. septembra 2024, premijer Spajić i ministar Radunović predstavili program Vlade za rješavanje stambenih potreba građana pod povoljnim uslovima – Velje brdo – novi grad po mjeri čovjeka. "Danas je veliki dan za Crnu Goru, jer ovo je najveći urbanistički projekat od kad ja pamtim. Planiramo jedan potpuno novi grad u dijelu Podgorice koji je do sada bio potpuno neiskorišćen", kazao je tada Radunović.

Premijer je bio poetičan: "Amerika ima američki san, a Crna Gora će uskoro da dobije crnogorski san". Iako je Spajić najavio da će prvi stanovi biti useljivi sredinom 2026, crnogorski san je počeo da se realizuje tek ove sedmice. "Ovaj projekat ima potencijal da riješi jedno od gorućih pitanja, rješavanje stambenog statusa za građane kojima je na današnji dan nezamislivo da obezbijede nekretninu po aktuelnim cijenama, ali i za one građane koji su podstanari i koji će na ovaj način moći da riješe stambeno pitanje. Ne morate vjerovati nama na riječ, vjerujte svojim očima, projekat je započeo", istakla je na otvaranju ministarka Adžović.

Po podacima Vlade, do sada se preko 15.000 domaćinstava prijavilo za kupovinu stana na Veljem Brdu za 1.000 eura po kvadratu. Prema najavama, prve stambene zgrade trebalo bi da budu završene do kraja godine, ali iz Vlade više ne licitiraju sa rokovima: "Sve će se desiti u roku koji će građani, siguran sam, razumjeti", izjavio je Spajić. Iako se ne zna kada će stanovi biti gotovi, u prvoj fazi, kako poručuje Radunović, gradiće se 630 stanova. "To vam je trećina Bloka 5. Znači, odmah ide druga faza – nećemo mi da završimo prvu pa da krenemo s drugom. U toku izgradnje prve faze radit će se i druga faza", kazao je ministar.

Cijena stanova će, prema obećanjima, ostati ista: 1.000 eura po metru kvadratnom. Prioritet će imati porodice osoba s invaliditetom, samohrane majke, mladi bračni parovi i podstanari. No, ni to još nije konačno, jer je u toku izrada pravilnika o tome ko ima prioritet i pod kojim uslovima. Čeka se i izrada ekoloških i drugih studija.

O dokumentima za ovaj projekat, dok su zvaničnici presijecali crvenu vrpcu, u Skupštini Crne Gore pitali su opozicioni poslanici DPS-a ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja. Neka od pitanja: da li projekat ima riješena imovinska pitanja, studiju izvodljivosti, studiju uticaja životne sredine i finansijsku konstrukciju? Ko vrši monitoring nad ovim projektom? Ko će da kontroliše javne nabavke za izgradnju Veljeg brda? Đeljošaj je odgovorio: "Ne mogu komentarisati, to su višeresorna pitanja o kojima ćemo, biće prilike, ovdje razgovarati".

I ekološki i građanski aktivista Aleksandar Dragićević podijelio je javno svoje sumnje. "Projekat Velje Brdo i dalje ne postoji jer se čeka konkurs za 'idejno' rješenje. Ne projekat, ne građevinska dozvola, ne ništa drugo, nego neko treba da nacrta kako to treba da izgleda pa da se od toga pravi projekat. Poslije idejnog rješenja bira se izvođač koji mora da sve to projektuje, pribavi neophodnu dokumentaciju i izgradi. Između ostalog, izvođač mora da radi i elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Taj elaborat se radi najmanje godinu dana i poslije mora da prođe još tri do šest mjeseci da se završe javne rasprave. Bez elaborata o procjeni uticaja projekat ne može da započne i ne može se dobiti građevinska dozvola. Iz vodovoda i dalje nemaju pojma odakle bi se dovodila voda, gdje bi išla kanalizacija, kako bi se regulisala električna energija. Nije započeta studija uticaja na vodoizvorište Mareza", naveo je neke od nedomica na svom FB profilu Dragićević.

Da sa dokumentacijom ne ide baš najbolje potvrđuje i mini afera koja se desila neposredno prije svečanog otvaranja. Ministar Radunović je objelodanio da su se neke ozbiljne arhitektonske kuće iz Evrope prijavile na javni poziv za idejno rješenje Veljeg Brda. Opoziciona URA je problematizovala tu izjavu, ukazujući da ministar ne bi smio da zna detalje u vezi sa konkursom prije njegovog završetka. "Ministar očigledno već zna ko se prijavio iako su ponude anonimne, a vrlo vjerovatno i ko dobija ovakav nezakonit konkurs koji svi debelo plaćamo. Pozivamo tužilaštvo da dobro isprati konkurs i sve zakulisne radnje", saopštili su.

U Ministarstvu ne spore da je konkursom predviđeno da se predlozi za idejna rješenja predaju pod šifrom i da je tako anonimnost zagarantovana. Tvrde pak da nisu uradili bilo šta nezakonito i da je ministar na osnovu broja i vrste pitanja, kao i jezika na kom su postavljeni, zaključio da je riječ o renomiranim kućama. "Iz same činjenice da je u datom roku pristigao značajan broj pitanja, tačnije 147, od kojih neka i na engleskom jeziku, proizilazi zaključak da je interesovanje internacionalnih timova za učešće na predmetnom konkursu veliko", saopštili su iz ministarstva.

Oni kojih se Velje Brdo najviše tiče – podstanari, upozorili su zvaničnike da iako najavljen sa 620 stambenih jedinica, projekat Velje brdo trenutno nema pravno obavezujuću garanciju završetka u obećanom obimu i rokovima, niti postoji odluka Vlade i propis koji bi formalno garantovao realizaciju projekta prema prvobitnim najavama. Od Vlade i nadležnih traže da „pravno uokvire projekat“, kako bi građani bili sigurni da će obećani stanovi biti izgrađeni i dostupni. Za sada građani imaju uokviren samo marketinški dio projekta.

Ministarstvo javnih radova je kao najpovoljniju na tenderu za izvođenje pripremnih radova na 5,5 kilometara dugom bulevaru Velje brdo, izabralo 1.4 miliona eura vrijednu ponudu bjelopoljske kompanije Konstruktor group. Tender je raspisan krajem prošle godine, a procijenjena vrijednost je bila 2.2 miliona eura. Prijavilo se deset ponuđača. Bulevar će biti širok 30 metara i imati četiri saobraćajne trake od ukrštanja puta Podgorica Spuž i Ulice Boška Buhe na Vranjskim njivama, do katastarskih parcela na istočnim padinama brda pa do njegovog vrha. Bjelopoljci će za pripremne radove imati četiri mjeseca od uvođenja u posao, a podugovarači su im Geotehnika i Ding.

Fidelity consulting je problematizovao ovaj tender sa aspekta tehničkih normativa. "Zahtjev u ovom tenderu je 40 do 80 puta niži od minimuma propisanog tehničkim normativima. Dakle, na posteljici sa modulom od 500 N/m² ne možete izgraditi parking za bicikle, a kamoli saobraćajnicu. Ukratko: zahtijevani modul stišljivosti posteljice je 40 do 80 puta niži od tehničkih normativa za saobraćajnice! Pošto je komisija donijela odluku o izboru najpovoljnije ponude, pitamo: ko će da odgovara zbog toga što su promašili koeficijent stišljivosti 40 do 80 puta od minimuma propisanog tehničkim normativima, čime su ugrozili bezbijednost građana", navode u Fidelity.