Doc. dr Klisić: Veliko povjerenje u instituciju na vrhu obrazovne hijerarhije

Univerzitet Crne Gore je u prethodnom periodu napravio značajne pomake, od kapitalnih ulaganja u infrastrukturu i unapređenja kvaliteta nastave do uvođenja novih studijskih programa i snažne podrške najboljim studentima. Među profesorima Univerziteta Crne Gore sa najvišim INPA indeksom u 2025. godini je i doc. dr Aleksandra Klisić sa Medicinskog fakulteta, koja u tim promjenama prepoznaje razvoj Univerziteta, ali i razlog zbog kojeg, kako kaže, mladi danas biraju UCG.

INPA indeks Klisić vidi kao mehanizam koji treba da učini naučni rad vidljivijim i transparentnijim, da podstakne nove ideje, interdisciplinarnu saradnju i kvalitetnije istraživanje. “Od svog osnivanja, pa do danas, Univerzitet Crne Gore konstantno bilježi napredak. Promjene koje se odnose na investicije u infrastrukturu, unapređenje kvaliteta nastave, otvaranje novih studijskih programa, su vidne i podstiču nas na dalje pregalaštvo, da sustinski osluškujemo i primijenimo sva pozitivno pravna uporedna iskustva koja su dala dobre rezultate i, na taj način, još brže napredujemo. Mladi su naša najveća snaga, ali i nada. Veliki broj onih koji svoje povjerenje poklanjaju instituciji koja se nalazi na vrhu obrazovne hijerarhije, govori u prilog tome da smo na pravom putu”, kazala je Klisić.

Snagu UCG Klisić vidi u njegovoj ulozi u društvenom razvoju, ali i u podršci mladima, koje smatra njegovim najvećim kapitalom. “Danas je UCG baza i okosnica sveukupnog društvenog napretka. Interaktivni proces u sferi obrazovanja doprinosi boljem generacijskom razumijevanju. Veći posticaj mladih nada, međunarodna saradnja i razmjena iskustava na polju obrazovanja i naučno-istraživačke misli su na korist društvu u cijelini, te u tom pravcu valja nastaviti. Pohvalila bih i stipendiranje naših najboljih studenata, što im omogućava da svoju karijeru i sudbinu vežu za našu zemlju. Najzad, to je najveći kapital koji imamo. Kroz dodatne podsticajne mehanizme treba omogućiti da naši studenti i istraživači ostanu u svojoj zemlji i uzrastaju na svoju i opštu dobrobit”, istakla je ona.

Za Klisić, naredna faza razvoja UCG traži još snažniji oslonac na nauku, savremenu nastavu i podršku istraživačima: “U narednim godinama prioriteti UCG bi trebalo da budu organizacione reforme kako bi se dodatno unaprijedio kvalitet nastave, istraživanja i međunarodna prepoznatljivost. To podrazumijeva intenzivan rad i komunikaciju sa studentima, intenziviranje praktične nastave uz primjenu savremenih metoda, kako bi pratili svjetske trendove i bili konkurentni sa vodećim univerzitetskim centrima. Kada su u pitanju materijalna ulaganja, uprkos značajnom iskoraku u ovoj sferi, nauka treba da bude još više zastupljena u planskim i budžetskim kalkulacijama. Obrazovanje je temelj, a bez temelja kuća ne stoji. Stoga, čvrsto vjerujem da će donosioci odluka u narednom periodu nastaviti da podržavaju istraživače, čime će dodatno doprinijeti ukupnom razvoju, afirmaciji i boljem pozicioniranju naših naučnika i samog univerziteta, kako na regionalnoj, tako i na globalnoj istraživačkoj mapi. Danas je borba za znanje najveći patriotizam i najveća pobjeda koju jedno društvo može da osvoji. Stoga se nadam da smo svi na istom zadatku”.

INPA indeks, kao novi način vrednovanja naučne produktivnosti na UCG, je važan upravo zbog veće vidljivosti naučnog rada i mogućnosti da kvalitet bude prepoznat i podstaknut, ocijenila je Klisić. “INPA indeks, kao model za vrednovanje naučne produktivnosti na UCG, omogućava jasniju vidljivost i transparentnost u postignutim naučnim rezultatima u okviru akademske zajednice. Mišljenja sam da ovaj indikator kvaliteta, koji će se, vjerujem, vremenom dodatno unapređivati, omogućava kontinuirano praćenje rezultata naučnog rada, podstiče na unapređenje naučnog stvaralaštva, uz potencijalno stvaranje kompetitivnog duha u cilju razvijanja novih ideja i tješnje interdisciplinarne saradnje, što bi rezultiralo većim brojem kvalitetnih publikacija u prestižnim časopisima, većim učešćem istraživača u nacionalnim i međunarodnim projektima, grantovima koji bi omogućili unapređenje dostupnosti i kvaliteta istraživačke infrastrukture, te u konačnici stvaranjem jednog ljepšeg i boljeg akademskog miljea sa jednakim šansama za sve one koji mu pripadaju”, zaključuje ona.