Master program Informaciona bezbjednost na Univerzitetu Crne Gore

Univerzitet Crne Gore prošle godine pokrenuo je novi master program na engleskom jeziku – Informaciona bezbjednost, koji je usmjeren na obrazovanje kadrova sposobnih da odgovore na savremene digitalne izazove povezivanjem znanja iz tehnologije, prava, ekonomije i upravljanja.

O značaju obrazovanja stručnjaka za informacionu bezbjednost, izazovima koje donose vještačka inteligencija i nove tehnologije, kao i mogućnostima koje ovaj studijski program pruža mladima, govorila je docentkinja dr Andreja Mihailović. Kako je istakla, u savremenom društvu više nije moguće govoriti o razvoju države, ekonomskom suverenitetu ili kvalitetu javnih usluga bez istovremenog jačanja digitalne otpornosti.

Digitalizacija, navodi, mijenja način funkcionisanja institucija, privrede i ostvarivanja prava građana, zbog čega informacioni sistemi predstavljaju osnovu funkcionisanja države. Mihailović podsjeća da danas od digitalnih sistema zavise poreski sistem, zdravstvo, energetika, finansije, pravosuđe, obrazovanje i drugi ključni sektori, te da sajber napadi mogu izazvati ozbiljne poremećaje u radu institucija i privrede.

Ukazuje da je NATO još 2016. godine sajber prostor proglasio operativnim domenom, dok su sajber napadi na Crnu Goru 2022. godine pokazali koliko digitalna ranjivost može ugroziti funkcionisanje javne uprave. Govoreći o novom master programu, ona ističe da informaciona bezbjednost danas zahtijeva multidisciplinarni pristup, jer sajber prijetnje više nijesu isključivo tehnički problem, već imaju pravne, ekonomske, organizacione i društvene posljedice.

Zbog toga stručnjaci moraju razumjeti tehnologiju, ali i pravni okvir, upravljanje rizicima, regulatorne obaveze i krizno upravljanje. Poseban izazov, prema njenim riječima, predstavlja razvoj vještačke inteligencije, koja se koristi i za unapređenje sajber odbrane, ali i za sofisticiranije sajber napade. Budući stručnjaci, kako navodi, moraju biti sposobni da razumiju međusobnu povezanost tehnologije, prava, ekonomije i javnih politika.

Mihailović ocjenjuje da je informaciona bezbjednost već jedno od najtraženijih zanimanja na tržištu rada, ističući da gotovo svaka organizacija danas zavisi od digitalnih sistema i da će zbog toga biti potrebni stručnjaci koji razumiju digitalne rizike. Kako navodi, globalni podaci pokazuju veliki nedostatak kadra u ovoj oblasti, dok se istovremeno mijenja struktura ekonomije koja se sve više zasniva na podacima, algoritmima i digitalnom povjerenju.

To otvara mogućnosti za zapošljavanje u javnom sektoru, regulatornim tijelima, finansijskim institucijama, telekomunikacijama, energetici, zdravstvu, međunarodnim organizacijama, istraživačkim centrima, tehnološkoj industriji i akademskoj zajednici. Prema riječima Mihailović, najveća vrijednost master programa ogleda se u tome što obrazuje stručnjake koji će razumjeti tehnologiju u njenom pravnom, ekonomskom, društvenom i bezbjednosnom kontekstu, te biti sposobni da doprinesu zaštiti podataka, radu institucija, konkurentnosti privrede i razvoju digitalno otpornog društva.