Albanija gradi novu dionicu Jadransko-jonskog koridora

U Albaniji je počela gradnja dionice Miljot–Baldren, u okolini Lješa, čime se nastavlja izgradnja ključnog sjevernog pravca buduće Jadransko-jonske saobraćajnice. Nakon završetka ove dionice, preostaje još pravac ka Murićanu i granici sa Crnom Gorom.

Nakon dionica od Kašara kod Tirane do Tumana, te pravca Tuman–Miljot, u Albaniji je u srijedu počela gradnja nove dionice budućeg “plavog koridora” – od Miljota do Baldrena, javljaju tamošnji mediji. Riječ je o saobraćajnici u okolini Lješa, dugoj oko 20 kilometara, koja predstavlja jednu od važnih karika u povezivanju centralne Albanije sa njenim sjeverom, ali i sa Crnom Gorom.

Premijer Albanije Edi Rama ocijenio je početak radova kao jedan od ključnih infrastrukturnih projekata za sjever države, navodeći da će nova dionica poboljšati povezanost Skadra, Lješa i šireg sjevernog regiona, smanjiti vrijeme putovanja i povećati bezbjednost saobraćaja.

Albanski mediji navode da je Rama projekat označio kao investiciju od strateškog značaja za razvoj sjevera Albanije. Dionica Miljot–Baldren dio je buduće Jadransko-jonske saobraćajnice, odnosno “plavog koridora”, regionalnog putnog pravca koji bi trebalo da poveže zemlje duž istočne obale Jadrana i Jonskog mora.

Nakon što autoput bude izgrađen do Baldrena, uslijediće i gradnja posljednje preostale dionice ka krajnjem sjeveru Albanije – prema Murićanu i granici sa Crnom Gorom. Ta dionica biće duga 41 kilometar, a planirana je i pristupna saobraćajnica iz pravca Skadra.

Prema podacima WBIF-a, dionica Murićan/Sukobin–Lješ/Baldren planirana je kao dio Jadransko-jonskog koridora, sa 41 kilometrom nove trase i proširenjem postojeće saobraćajnice, uz projektovanu brzinu od 120 kilometara na sat.

Isti izvor navodi da ukupni Jadransko-jonski koridor, od Italije do Grčke, treba da bude dug oko 1.500 kilometara, od čega kroz Crnu Goru prolazi oko 110 kilometara, a kroz Albaniju oko 315 kilometara. Za Crnu Goru je ovaj projekat posebno važan jer bi završetak sjevernih dionica u Albaniji trebalo da značajno unaprijedi putnu vezu prema Skadru, Tirani i dalje ka jugu Albanije, ali i da ojača buduću regionalnu mrežu Jadransko-jonskog koridora.