Cijena nafte nastavlja da raste, Evropa preduzima mjere

Cijena barela sirove nafte na evropskom tržištu ovih dana je započela sa 105 dolara. Od početka rata na Bližnjem istoku, cijene nafte su porasle čak do 40 odsto, dok su cijene gasa skočile za 50 odsto, a u nekim zemljama i duplo više. Zbog skupe nafte i gasa već se računaju ekonomske posljedice, a najveći strah je od inflacije.

Samo dvije sedmice od ratnog sukoba na Bližnjem istoku, evropske zemlje preduzimaju razne mjere kako bi se izborile sa skokom cijena: smanjuju se akcize, marže na derivate, zabranjuje izvoz derivata i najavljuju podrške najugroženijima. Međutim, cijene na pumpama je teško obuzdati i već se prelivaju na druge proizvode.

„Cijene gasa rastu i to me veoma brine, moraću da podignem cijene nekih peciva jer ne možemo da podnesemo sve troškove. Krajni potrošač plaća“, rekao je Žonji Gomes, vlasnik pekare u Portugalu. Za nadoknadu novih troškova tragaju i u Njemačkoj. „Ovo povećanje cijene goriva koje trenutno imamo rezultiralo bi približno 75.000 evra dodatnih mjesečnih troškova za nas, koje ne bismo mogli da nadoknadimo od naših kupaca ako ne prilagodimo cijene u kratkom roku“, rekao je Ulrih Bol, vlasnik firme za transport u Njemačkoj.

Još veći problem je što se ubrzano prazne evropska skladišta gasa. A u Persijskom zalivu jedan zarobljen tanker sa tečnim gasom sa osiguranjem košta i do 250 miliona dolara. „Visoke cijene goriva i nagli porast cijena energije su ratne rane koje su nas zahvatile. Odbrana ekonomske dobrobiti porodica i preduzeća je prioritet“, naveo je Nikola Prokacin, član parlamentarne grupe ECR iz Italije u Evropskom parlamentu.

„Veoma smo zabrinuti u ekstremnom scenariju, ako rat dalje eskalira, to bi moglo značiti još jednu recesiju za njemačku ekonomiju“, rekao je Marcel Fracher, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja. Krizu u Evropi produbljuje rat u Ukrajini. Energetsku krizu u Evropi produbljuje i već postojeći problem zbog rusko-ukrajinskog rata i odricanja od ruskih energenata. Slovačka i Mađarska svakodnevno insistiraju u Briselu da utiču da Ukrajina ponovo odvrne slavine naftovoda Družba.

„Ne želimo da budemo u situaciji da nas isključivo snabdijeva Hrvatska. Apsolutno nismo spremni da budemo zavisni od jednog naftovoda, od jednog izvora jer je to monopolsku poziciju“, naglasio je Peter Sijarto, ministar spoljnih poslova Mađarske. I Belgija predlaže obnavljanje dijaloga sa Rusijom radi uvoza energenata. Međutim, iz Brisela poručuju da bi ublažavanje američkih sankcija za rusku naftu i gas bio opasan presedan.

„Trenutno nam ne prijeti opasnost od gubitka zaliha energenata, ali smo, naravno, zabrinuti zbog visokih cijena. Mi smo izabrali kurs odbačanja ruskog goriva i važno je da se tog kursa držimo, uprkos visokim cijenama energije u Evropi“, istakao je Dan Jergensen, evropski komesar za energetiku. Iako još nema preciznih analiza ekonomskih posljedica, stručnjaci upozoravaju na činjenicu da svako povećanje cijene nafte za 20 dolara podiže inflaciju za 0,6 posto.