Kredit od 100.000 eura

Stambeni krediti u Crnoj Gori su izuzetno skupi, pokazuju uzorci koje objavljuju poslovne banke. Ako se klijent zaduži 100.000 eura, banci vraća gotovo duplo više, a za mjesečnu ratu trenutno izdvaja više od polovine ili dvije trećine prosječne zarade. Da se za taj iznos ne može kupiti konforan stan, potvrđuju u Agenciji za nekretnine.

Iz Centralne banke su saopštili da raste broj odobrenih stambenih kredita, te da je njihov udio u ukupnim kredita preko 21%, dok je prosječna kamata 5,4%, što je 0,16 procentnih poena niže nego lani. Poslovne banke nude stambene kredite, a reprezentativni uzorak pokazuje da je moguće podići i stotinu hiljada eura. Efektivna kamata je bezmalo 5,5 procenata, a rok otplate 30 godina. Troškovi koji prate zajam iznose preko 650 eura, dok mjesečna rata iznosi 536 eura, a na kraju klijent banci vraća skoro 194.000 eura.

U drugoj banci je moguće podići i 120.000 eura za rješavanje stambenog pitanja. Rok vraćanja je kraći, 20 godina, mjesečna rata iznosi 784 eura, a ukupno će korisnik kredita vratiti 194.000 eura. Svetlana Brajović iz jedne agencije za nekretnine je kazala da za kredit od 100.000 eura u Podgorici mogu da se kupe stanovi na Zabjelu, Starom aerodromu, Zagoriču, Tuškom putu od 40 do 45 kvadrata, zavisno od starogradnje ili novogradnje. Na Primorju, za sličan iznos, mogu se naći stanovi do 30 kvadrata, uglavnom u Kotoru, Sivaču, Petrovcu, kao i u Herceg Novom, Baru, Ulcinju i Budvi.

Prema analizi Monstata, prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji prošle godine u Podgorici bila je preko 2.100 eura, dok su na Primorju cijene iznad 2.400 eura. Na sjeveru države cijena kvadrata je malo preko 1.500 eura. U turističkom Kolašinu, kvadrat košta između 2.000 i 2.500 eura, dok na atraktivnim lokacijama cijene dostižu duplo više.

Iz Centralne banke su saopštili da je tokom prošle godine fizičkim licima odobreno 222 miliona eura, što je preko 25% više nego godinu ranije, a ukupno milijardu i osam miliona eura. Najzastupljeniji su gotovinski nenamjenski krediti sa 46 odsto, dok stambeni čine 34%. U 2025. godini, nenamjenski krediti čine preko 60 odsto, dok stambeni učestvuju sa 21,2 procenta. Ovi podaci ukazuju da građani najčešće biraju fleksibilnija zaduženja, dok stambeni krediti čine manji dio ukupnog broja novoodobrenih kredita.

Iz monetarne institucije su dodali da je prošle godine zabilježen pad kamata na stambene kredite, koji je blaži u odnosu na gotovinske. Prosječna efektivna kamata na stambene kredite iznosila je 5,40 odsto, što je niže za 0,16 procentnih poena u odnosu na 2024. godinu. Klijenti koji se kreditno zadužuju na dvije ili tri decenije, kako bi riješili najvažnije pitanje, mjesečno izdvajaju preko 530 ili skoro 800 eura, što predstavlja više od polovine ili dvije trećine prosječne zarade.