Kostić i Konatar o rastu cijena goriva i inflaciji

Ekonomski analitičar i profesor Vasilije Kostić u emisiji Specijal na RTV Podgorica navodi da smo već osjetili posljedice rata na Bliskom istoku kroz veće cijene goriva, kao i nestašice i neizvjesnost da li će biti goriva. „Posljedice osjećamo kroz rast cijena, ali osjećamo i jednu opštu zabrinutost. Veći dio građana, a može se reći i cijeli svijet, zabrinut je zbog dešavanja na Bliskom istoku i mogućoj eskalaciji. Rast neizvjesnosti je uvijek povezan sa ekonomskim kategorijama – što je neizvjesnost veća, onda troškovi bilo čega i rastu. U ekonomijama ako imate potenciranu neizvjesnost onda imate i potencijalni rast cijena. Nezahvalno je govoriti o inflaciji i zato uvijek u ovakvim situacijama volim da kažem da su pritisci na inflaciju, odnosno da postoji pritisak na rast cijena, a pitanje je da li će se desiti“, kazao je Kostić.

Prema njegovim riječima, postoje svi razlozi za dalji rast cijena goriva, te da će to sve zavisiti od dužine sukoba. „Najveći broj razloga govori u prilog tome da će inflacija rasti i mislim da je inflacija u Crnoj Gori već počela. Ipak, ukoliko bi se ratni sukob brzo okončao onda bi stvari mogle da idu u pravcu koji bi svima odgovarao“, istakao je Kostić. Navodi da se ne može pobjeći od činjenice da je došlo do rasta cijena goriva, koji je osnovni input za proizvodnju svih proizvoda i usluga. „Sve to znači da apsolutno postoji mogućnost da će to da utiče na inflaciju. Postoje makroekonomski proračuni da 10 odsto rasta cijene goriva znači 1 odsto inflacije, što znači opšti nivo cijena rasta za 1 odsto. Ukoliko se još uzme indirektni uticaj od 0,3 do 0,5, to je već inflacija na 1 do 1,5 odsto. Problem sa inflacijom nije rast cijena, već troškovi koje morate da napravite da inflaciju morali da oborite na prihvatljivi nivo. Država mora da reaguje, kako bi amortizovala potencijalnih 1,5 odsto inflacije, jer nema dobrih odluka u pogrešno vrijeme. Inflacija od 1,5 odsto nije beznačajna i lako je izračunati koliko je to na naš BDP, a koliko bi bilo da se privremeno smanje akcize. Inflacija je 'bomba', a naročito u našoj situaciji gdje je fiskalni kapacitet vrlo ograničen“, kazao je Kostić.

Poslanik GP URA, Miloš Konatar kazao je da je evidentno da će u naredna tri mjeseca doći do rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, o čemu, kako kaže, govore sve relevantne finansijske mogućnosti, pa je za očekivati da i Vlada Crne Gore reaguje na novonastalu situaciju. „Ekonomija voli stabilnost, ali i građani vole stabilnost. Meni je neprihvatljivo da već 13 dana, koliko traje rat na Bliskom istoku, nemamo poruke od premijera kako bi umirio privredu sa nekim porukama šta Vlada namjerava da uradi. Ovo nije bezazlena situacija. Zbog svega toga predložio sam izmjene zakona kojim se propisuje umanjenje akciza za 50 odsto naredna tri mjeseca. Vlada ima mogućnost da to uradi, ali još nemamo nikakve informacije. Ako bi se akciza smanjila u nivou do 50 odsto, možda bi cijena porasla za dva-tri centa ili možda uopšte i ne bi porasla“, kazao je Konatar.

Upozorava da povećanje cijena goriva nije jedini problem, već da će to usloviti da dođe do povećanja i ostalih cijena roba i usluga. Najavljuje da će tražiti proširenje dnevnog reda na sjednici Skupštine, narednog četvrtka, kako bi se razgovaralo o ovoj izazovnoj situaciji.

Novinar Milan Sekulović podsjeća da je 2023. godine od Ministarstva dobio odgovor da država ne raspolaže dovoljnim brojem funkcionalnih objekata u državnom vlasništvu koji se mogu koristiti za potrebe formiranja, čuvanja i obnavljanja robnih rezervi, pa se kao alternativa nameće držanje robe u objektima koji se nalaze u privatnom vlasništvu. Država, kako kaže, mora imati kapacitet da ima sopstvene rezerve. „Imali smo strateško opredjeljenje da Crna Gora svoje robne rezerve drži kod privatnika. Takođe, imamo trgovinske lance koji treba da obezbijede stabilno snabdijevanje hranom, a naftne kompanije da drže rezerve goriva. Smatram da je to jako loše i da država treba i morati imati kapacitet da ima sopstvene rezerve. Nije kod nas sve toliko poskupjelo koliko su naši trgovinski lanci nenajedeni. Samo pogledajte o koliko miliona profita govorimo“, kazao je Sekulović.