Dokić: Ako cijene nastave rasti, Vlada da smanji akcize i zaduži se

Ekonomista Davor Dokić poručuje da bi Vlada trebalo smanjiti akcize i zadužiti se na međunarodnom tržištu ako cijene nafte nastave rast. Ministar Šahmanović saopštio je da nema nestašice goriva i da tržište funkcioniše stabilno, uz najave poskupljenja derivata na dvije sedmice.

0

Ekonomski analitičar Davor Dokić izjavio je da bi Vlada, ukoliko cijene nafte nastave da rastu, trebala smanjiti akcize i zadužiti se na međunarodnom tržištu kako bi se spriječio radikalan rast inflacije. Iako je protiv veće javne potrošnje, ukazuje da postoje trenuci kada je zaduživanje neophodno.

U Crnoj Gori trenutno nema nestašice goriva i tržište funkcioniše stabilno — poručio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović na jučerašnjem sastanku Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima.

Eurodizel je od danas skuplji 16 centi i cijena po litru iznosi 1,50 eura, po sedam centi su poskupili eurosuper 98 i 95 pa će naredne dvije sedmice koštati 1,50 odnosno 1,47 eura, dok je lož ulje poskupilo za 15 centi i košta 1,42 eura.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva (MER) saopšteno je da je Šahmanović saslušao zahtjeve manjih distributera u vezi smanjenja akciza i skraćivanja obračunskog perioda, dodajući da će pažljivo analizirati sve prijedloge i zajedno sa Ministarstvom finansija (MF) razmotriti moguće modele.

“Razumijemo izazove poslovanja, ali ishitrene izjave i pokušaji da se u interesu određenih grupacija stvori panika ne doprinose dobrom poslovnom ambijentu i najmanje su korisni građanima. Interesi građana ostaju apsolutni prioritet, a zajedno sa privredom tražimo održiva rješenja za sve učesnike na tržištu,” kazao je Šahmanović.

On je juče agenciji Media biro kazao da građani nemaju razloga za brigu. “Imamo strateške rezerve koje smo formirali u prethodnih godinu dana, koje nam omogućavaju mjesec i po nesmetanog funkcionisanja. Uzimajući u obzir komercijalne zalihe koje posjeduju naftne kompanije, taj period bi se mogao produžiti i na dva mjeseca tokom kojih ne moramo uvesti nijedan litar goriva, počevši od današnjeg dana,” kazao je Šahmanović.

Iako je najavljeno povećanje cijena, Šahmanović očekuje dodatni rast cijena nafte i naftnih derivata. Ocjenjuje da je stvorena nepotrebna panika i apeluje na građane da ne stvaraju nepotrebne zalihe. “Imamo slučaj da smo i dalje najpovoljniji po cijenama u regionu i da građani Srbije toče gorivo u sjevernim opštinama Crne Gore, što je doprinijelo brzoj apsorpciji zaliha,” kazao je.

Sastanku Savjeta prisustvovali su predstavnici većine naftnih kompanija, kao i Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).

Stabilnost — Na sastanku je ocijenjeno da u Crnoj Gori nema nestašice naftnih derivata niti postoji rizik od poremećaja u snabdijevanju tržišta. Istaknuto je da snabdijevanje funkcioniše stabilno, dok globalna kretanja na tržištu energenata i volatilnost berzanskih cijena predstavljaju širi izazov sa kojima se suočava veliki broj država — saopšteno je iz MER-a.

Grupacija distributera nafte i naftnih derivata pri Privrednoj komori Crne Gore (PKCG) sa jučerašnjeg sastanka pozvala Vladu na hitno formiranje radnog tijela predstavnika MER-a, MF-a, Uprave carina i distributera, kako bi se urgentno uspostavio model privremenog formiranja cijena goriva usklađen sa dnevnim rastom na svjetskom nivou. “Nabavne cijene nafte i naftnih derivata na međunarodnom tržištu, usljed ratnih operacija u Persijskom zalivu, značajno su iznad maksimalnih maloprodajnih koje su propisane važećom Uredbom u Crnoj Gori. Razlika između nabavnih i prodajnih cijena sve više se povećava, kreirajući finansijske gubitke za kompanije i poremećaje u lancima snabdijevanja,” saopšteno je iz PKCG.

Poručuju da je situacija neodrživa te da u slučaju dužeg trajanja može ugroziti egzistenciju kompanija. Smatraju da se situacija može razriješiti u partnerskom odnosu privrede i Vlade, te zajedničkom iznalaženju rješenja koje bi omogućilo nesmetano snabdijevanje domaćeg tržišta gorivom, na dobrobit cjelokupne privrede i građana.

Iz MER-a navode da su predstavnici naftnih kompanija na jučerašnjem sastanku Savjeta ukazali na potrebu razmatranja izmjena Uredbe, uključujući promjenu obračunskog perioda za formiranje cijena te mogućnost smanjenja akciza. Priznaju da dio manjih kompanija trenutno posluje u otežanim uslovima te ocjenjuju da je potrebna pažljiva analiza kako bi se sagledale moguće privremene mjere i pronašla održiva rješenja.

“Razmotreni su i izazovi sa kojima se suočava dio energetskih subjekata, posebno manjih kompanija koje naftne derivate nabavljaju uvozom drumskim putem, bez sopstvenih skladišnih kapaciteta, po berzanskim cijenama na dan isporuke. U uslovima rasta berzanskih cijena, koje su u ovom trenutku više od trenutno regulisanih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori, ove kompanije suočavaju se sa otežanim uslovima poslovanja,” naveli su iz MER-a.

Ministar je istakao da je riječ o složenom pitanju koje je u značajnoj mjeri uslovljeno globalnim kretanjima na tržištu energenata, te da je za eventualne izmjene potrebno sprovesti dodatne analize i konsultacije sa nadležnim institucijama, prije svega Ministarstvom finansija — saopštili su iz MER-a.

Ekonomskih analitičar Davor Dokić smatra da Vlada trenutno vidi povećanje cijena goriva kao nešto što se može tolerisati, odnosno da privreda može da izdrži, te da će se za smanjenje akciza odlučiti samo u krajnjoj nuždi. “Jedino ako barel nafte ode na 150 dolara, što će uticati na radikalan rast ostalih cijena, Vlada će odlučiti da se odrekne ili polovine akcize kao što je bilo za vrijeme pandemije ili pak cijele akcize koja iznosi 44 centa po litru dizela, odnosno 55 centi po litru benzina,” kazao je Dokić za Pobjedu. Naglašava da se Vlada neće tako lako odreći ovih prihoda, imajući u vidu da akcize, ne samo na gorivo, čine 23 odsto budžeta.

“To odricanje bi povećalo budžetski deficit koji je ionako previsok, čime bi se mijenjala kompletna struktura budžeta. Smatram opravdanim da, ukoliko cijene nafte nastave da rastu, Vlada smanji akcize i zaduži se na međunarodnom tržištu, jer bi bez smanjenja akciza uslijedio radikalan rast inflacije,” kazao je Dokić dodajući da, iako je protiv ovolike javne potrošnje, postoje trenuci kada je zaduživanje neophodno.

Na smanjenje akciza pozivaju i iz opozicije, ali i dijela parlamentarne većine. Mihailo Anđušić (DPS) kaže da Vlada i ne razmišlja da smanji akcize problematizujući odnos prema ovoj situaciji. “Resorno ministarstvo kaže da nema razloga za brigu, a Ministarstvo finansija da prati situaciju. Da pojednostavimo, Vlada ima mogućnost da brzo i efektno utiče na nagli skok cijena goriva i potencijalne opasne efekte, na način što će iskoristiti zakonsku mogućnost i smanjiti akcize na gorivo do nivoa od 50 odsto ili pak poseći za još radikalnijim mjerama akcizne politike,” kazao je Anđušić.

Ipak, kako dodaje, to Vlada na to ne pomišlja jer bi to značilo bankrot javnih finansija, još veća zaduženja i otpuštanje ili manji broj zapošljavanja partijskih uhljeba u javnoj upravi.

Boris Mugoša (Evropski savez) naglašava da u konačnoj cijeni goriva oko 50 odsto čine akcize i PDV, u čiju osnovicu za obračun ulaze i akcize, te da su akcize i PDV na gorivo među najvećim u regionu. Vlada, kako je rekao, najjednostavnije može kroz zakonski dozvoljenu privremenu korekciju akciza korigovati rast cijena goriva. “To posebno ako se zna i da će iznos po osnovu PDV-a koji ubira država rasti zbog rasta nabavne cijene. Osim toga, problematično je i što u osnovicu PDV-a ulaze akcize, pa građani plaćaju kroz PDV dupli porez,” kazao je Mugoša.

Bogdan Božović (SNP) smatra da je potrebno razmotriti dodatne mehanizme koji bi mogli doprinijeti zaštiti životnog standarda građana, imajući u vidu da se poskupljenje goriva odražava na ukupne troškove života. “Zbog toga vjerujemo da bi u ovim nepredviđenim okolnostima privremeno smanjenje akciza na gorivo moglo biti jedna od mjera koja bi pomogla da se ublaže negativni efekti rasta cijena,” rekao je Božović.

Iz Ministarstva finansija se još nijesu oglašavali po ovom pitanju, osim što su Pobjedi prošlog petka kazali da pažljivo prate situaciju na međunarodnom tržištu te da će obavijestiti javnost ukoliko bude nekih promjena.

Stanje u regionu: U međuvremenu države iz regiona sprovode određene mjere zbog energetske krize koja je nastupila kao posljedica ratnih sukoba na Bliskom istoku. Tako je Vlada Srbije juče donijela odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata do 19. marta, kako bi zaštitila domaće tržište od nestašice i skoka cijena usljed globalnih poremećaja. Hrvatska vlada je juče uvela regulaciju najviše maloprodajne cijene goriva, i time ublažila rast cijena goriva koje su od danas kod njih skuplji sedam centi za dizel, odnosno četiri centa za benzin. Milatović: Iskoristiti sve mehanizme da bi se cijene stabilizovale. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je juče nakon sjednice Savjeta za odbranu i bezbednost kazao da je potrebno iskoristiti sve mehanizme kako bi se cijene goriva stabilizovale i kako građani ne bi osjetili teret poskupljenja. On je istakao da je cijena nafte na međunarodnom tržištu dostigla nivo iz 2022. godine, kada su ci

Komentari

Pročitaj još

Zašto su cijene nafte važnije nego što mislite

Rast cijena nafte i šok u snabdijevanju počinju da se osjete širom svijeta usljed sukoba na Bliskom istoku. Cijene energije rastu, a rizici po ekonomiju su sve veći. Šta to znači za potrošače i biznis?

Zašto su cijene nafte važnije nego što mislite

Slični članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.